"Važno je da kandidatske zemlje ispune tražene uvjete, pri čemu Unija treba osigurati da može efikasno djelovati i razvijati se", rekao je nakon završetka sastanka šefova država ili vlada zemalja članica EU-a, finski premijer Matti Vanhanen, čija zemlja trenutno predsjeda EU-om.
"Nismo postavili nove kriterije, vrata ostaju otvorena", dodao je ističući da je Europsko vijeće "potvrdilo europsku perspektivu zapadnog Balkana".
U sklopu dijela zaključaka o proširenju, Europsko je vijeće uvrstilo zasebne paragrafe o dvjema zemljama koje su u pregovaračkom procesu, Hrvatskoj i Turskoj, te o zemljama zapadnog Balkana.
Čelnici EU-a podržali su zaključke ministara vanjskih poslova EU-a s njihova zadnjeg sastanka u ponedjeljak, 11. prosinca. U tim se zaključima navodi da je Hrvatska u zadnjih godinu dana učinila napredak, da su pristupni pregovori dobro krenuli te se Zagreb poziva da nastavi s radom na temelju dosad ostvarenih rezultata. "Vijeće podsjeća da će u skladu s Pregovaračkim okvirom napredak u pristupnim pregovorima ovisiti o napretku Hrvatske u pripremama za pristup", stoji u zaključcima ministara vanjskih poslova. Dodaje se da posebnu pozornost treba posvetiti ubrzanju reformi u području pravosuđa i državne uprave, borbe protiv korupcije, ekonomskim reformama i ispunjavanju obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, posebice u dijelu koji se odnosi na državne potpore i na promet nekretninama za strance. Ministri su Hrvatsku pozvali da nastavi s punom suradnjom s Haškim sudom i da posveti dužnu pozornost dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji, uključujući i potrebne napore na iznalaženju rješenja za otvorena bilateralna pitanja, posebice granične sporove.
Što se Turske tiče, ministri su dogovorili djelomično zamrzavanje pregovora zbog odbijanja Ankare da normalizira odnose s Ciprom.
Finski premijer i predsjedatelj Europskog vijeća dodaje da odlukom o djelomičnom zamrzavanju pregovora s Turskom, pregovarački proces s tom zemljom nije zaustavljen.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao je da je stvoren "konsenzus o proširenju", koji se temelji na tzv. 3C (consolidation, conditionality, communication - konsolidacija, uvjetovanost i komunikacija).
U pogledu komunikacije, Barroso je naveo da bi primjerice trebalo isticati činjenicu da je Njemačka profitirala u posljednjem krugu proširenja, jer više izvozi nego što uvozi iz tih zemalja. "Proširenje je stvorilo nova radna mjesta u Njemačkoj i to treba reći", rekao je Barroso.
Ovim summitom praktički završava finsko predsjedništvo, a kormilo EU-a od 1. siječnja sljedeće godine preuzima Njemačka.
Barroso je među uspjehe šestomjesečnog finskog predsjedništva naveo dogovor o širenju schengenskog prostora, donošenje zakonskog paketa o kemikalijama (RECH), Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj, direktivu o uslugama, uspostavu fonda za prilagodbu globalizaciji, ulazak Bugarske i Rumunjske u EU-u od početka sljedeće godine.