Uzgajivači peradi svakodnevno moraju pratiti i bilježiti sve što se događa na njihovim farmama, poput primjerice količine hrane kojom hrane perad, podatke o rastu peradi i tomu slično. Zahvaljujući zadnjoj generaciji prijenosnih kompjutora ili dlanovnika, farmeri su se modernizirali i na taj način si olakšali posao. U jednoj ruci s kablom s hranom, a u drugoj s najnovijim ultra-tankim PC-om, moderni vlasnici peradarskih farmi hraneći svoje kokice mogu na puno lakši način zapisivati sve potrebne podatke.
Više od 40 farmera u gradovima Tyroneu i Armaghu sudjeluje u pilot projektu vrijednom 100.000 funti, koje financiraju britansko ministarstvo poljoprivrede i peradarska tvrtka Moy Park iz Dungannona.
Savjetnik u ministarstvu Gavin McQuaid ukazuje na prednosti ovakvog načina rada, navodeći kako peradari sada mogu u kompjutor unositi podatke o težini kokoši, temperaturi u kokošinjcu, konzumaciji vode i hrane, broju uginule peradi i slično, istodobno provjeravajući na internetskim stranicama najnovije podatke s tržišta.
David Brownlee s farme u predgrađu Dungannona tvrdi kako je puno učinkovitije raditi na ovaj način nego svakodnevno prolaziti kokošinjcem s listom papira na koji se zapisuju svi relevatni podaci. Postoji i kompjutorski program koji posjeduje 'sustav ranog alarmiranja', u slučaju pojavljivanja potencijalnih problema. Primjerice, iznenadan pad konzumacije vode peradarima može ukazati na pojavu neke bolesti, a sustav će biti od iznimne koristi u slučaju pojave ptičje gripe, jer će omogućiti puno bržu reakciju vlasnika.
Dodatnu korist predstavlja spoj s mobilnim telefonom, mogućnost da peradari fotografiraju bolesnu perad i fotografiju pošalju stručnjacima koji će puno brže nego do sada moći otkriti o čemu je riječ. Već sada, za trajanja pilot-projekta, farmeri predviđaju opstanak "kokošjeg Big Brothera".