Istu su nagradu prvi put dodijeljenu 1731. ranije dobili Charles Darwin, Albert Einstein, Louis Pasteur i kapetan James Cook. "Ovo je vrlo cijenjena nagrada i iznimno sam počašćen što sam se našao u tako dobrom društvu", rekao je 64-godišnji znanstvenik i autor poznate knjige "Kratka povijest vremena", ujedno profesor matematike na Sveučilištu Cambridge. Njegov rad, među ostalim je omogućio znanstvenicima klasifikaciju i bolje razumijevanje crnih rupa, izvijestio je dpa.
U govoru održanom nakon što mu je uručena nagrada Hawking je upozorio kako će ljudi u dogledno vrijeme morati napustiti Zemlju da bi se omogućilo dugoročno preživljavanje ljudske vrste. Znanstvenici će možda, kako je on predvidio, za dvadesetak godina uspjeti razumjeti zakone koji vladaju svemirom, a ovo saznanje moglo bi biti od egzistencijalne koristi za opstanak ljudske vrste.
"Dugoročno preživljavanje ljudske vrste u opasnosti je tako dugo dok je ograničeno na jedan planet. Prije ili kasnije bi sve nas s lica Zemlje mogle izbrisati posljedice nuklearnog rata ili sudar s ogromnim asteroidom. No, jedanput kad se otisnemo u svemir i ondje uspostavimo neovisne kolonije, naša će budućnost biti sigurna", rekao je znanstvenik. Unatoč tomu što je od mladosti u invalidskim kolicima, zbog posljedica paralize do koje je došlo uslijed neuromotoričke bolesti, Hawking je zahvaljujući svom briljantnom umu postigao izvanredno plodnu znanstvenu karijeru, prenio je Associated press.
"Stephen Hawking našim je globalnim saznanjima pridonio poput Einsteina ili nekog drugog velikog znanstvenika. Ova je medalja priznanje njegovoj izvanrednoj istraživačkoj karijeri koja traje više od 40 godine", stoji u priopćenju Akademije.
Unatoč fizičkom hendikepu Hawking je objelodanio kako njegova davna ambicija o odlasku u svemir još živi te je britanskog tajkuna Richarda Bransona koji, planira otputovati u "turistički" posjet svemiru, pozvao da "ostvari svoj san".