Alternativna rješenja ne isključuju mogućnost ulaska Hrvatske u NATO ali bi javnost tim rješenjima imala mogućnost izbora, rečeno je na okruglom stolu "Uloga i odgovornost organizacija civilnog društva u procesu pristupanja Hrvatske NATO savezu", u organizaciji Fondacije "Heinrich Boll".
Zajedničko mišljenje je i da je pitanje sigurnosti i članstvo u NATO-u sve važnije i zbog problema zaštite okoliša. Sudionici su se suglasili da raspisivanje referenduma o ulasku Hrvatske u NATO nije ključno pitanje, no smatraju da građani imaju pravo izjasniti se o toj strateškoj odluci.
Neovisni politički analitičar Davor Gjenero smatra da je ključno pitanje hoćemo li kao građansko društvo i slobodni pojedinci imati mogućnosti nametnuti raspravu o tom pitanju, što je, po njemu, moguće jedino u predizbornoj kampanji.
Vlatko Cvrtila iz Ureda Predsjednika ustvrdio je da još uvijek postoji neka vrsta zaziranja od uplitanja civilnog društva u pitanje sigurnosti.
No, s promjenom paradigme od državne sigurnosti prema ljudskoj mjenja se i uloga civilnog društva, rekao je Cvrtila, koji je ukazao i na problem prezentacije pristupnog procesa NATO-u i izostanak rasprave o tom pitanju.
Članstvom u NATO-u Hrvatska može imati koristi od prodaje oružja, višu razinu sigurnosti, stabilnost u regiji i veći stupanj stranih ulaganja, dok su nedostaci troškovi ulaska u Savez, dodatni rizici, zajedničke vježbe i ograničeno donošenje odluka po pitanju sigurnosti, rekao je Cvrtila.
Srđan Dvornik iz udruge Zeleni za Zagreb ocijenio je da bi se ulaskom Hrvatske u NATO puno teže donosile lokalne odluke i da bi vlast imala veću mogućnost "muljanja" jer bi za svoje odluke mogla reći da su odluke NATO-a.
Civilne udruge izašle su i sa zahtjevom za što većom transparentnošću procesa pristupanja i uključivanje javnosti u to pitanje, što bi, po njima, trebalo dovesti do smanjenja elitizacije procesa euroatlanskih integracija.