To će biti Kucinichev drugi pokušaj dobijanja predsjedničke nominacije Demokratske stranke nakon 2004. godine, kada nije uspio, ali je svojom antiratnom retorikom privukao dosta novih pristaša, posebno među mladima.
"Objavljujem svoju kandidaturu za predsjednika SAD-a s namjerom da okupim američki narod u interesu naših postojbi na terenu, u interesu prekida patnji još više američkih obitelji, okončanja tragedije u Iraku i popravljanja ugleda Amerike u svijetu", rekao je Kucinich pred okupljenim pristašama u Clevelandu.
Liberalni demokrat Kucinich (60), od 2003. se protivi ratu u Iraku i poziva na povlačenje američkih snaga.
"Mi se imamo pravo braniti no naši su čelnici pomiješali obranu s napadom", rekao je u Clevelandu.
Nepokoleban svojim povlačenjem iz utrke 2004. godine, kada je na Demokratskoj konvenciji dobio glasove samo 70 od 2.162 delegata, Kucinich je danas izrazio puno uvjerenje u svoju pobjedu.
"Kada američki narod čuje ovaj jasan poziv za novi i istinski smjer, ovaj poziv koji će potvrditi njegove namjere, njegovu snagu, uvjeren sam da će odgovoriti onako moćno kao i prije mjesec dana, tražeći da Amerika brzo promjeni kurs u Iraku i tražeći čelnika koji će to provesti", rekao je.
Kucinich je uputio i kritiku vodstvu Demokratske stranke zbog sve opreznijeg odnosa prema ratu nakon izbora, koje su dobili protiveći mu se.
"Demokrati su osvojili vlast 7. studenoga zbog raširenog nezadovoljstva birača s ratom u Iraku. Umjesto da uzimaju u obzir tu zabrinutost i odgovore sa snažnom i trenutnom promjenom politike, demokratsko vodstvo Kongresa je čini se sklono financirati nastavljanje rata", upozorio je.
Kucinichevo prisustvo u kampanji zaoštrit će raspravu o ratu među demokratima, ocjenjuju politički analitičari, a on sam upozorava kako bi sudbina Demokratske stranke mogla ovisiti od toga kako će odgovoriti na želju Amerikanaca da svoje vojnike dovedu kući.
Kucinich je rođen 8. listopada 1946. u Clevelandu, kao prvo od sedmoro djece Franka i Virginije Kucinich. Hrvatsko podrijetlo vuče od djeda po ocu. Čest je gost Hrvatskog doma u Clevelandu, središta društvenog i kulturnog života brojne hrvatske zajednice u tom gradu.
Na političku pozornicu stupio je 1977. kada je izabran za gradonačelnika Clevelanda, postavši kao 31-godišnjak najmlađim gradonačelnikom jednog od velikih gradova u SAD-u.
Prošloga je mjeseca sa 66 posto glasova osvojio šesti dvogodišnji mandat u Kongresu. U Clevelandu i okolici poznat je kao neumorni advokat socijalnih i ekonomskih interesa svoje zajednice, a trenutačno vodi borbu za spas čeličana u tom gradu i očuvanje tisuća radnih mjesta i mirovina.
U Kongresu se isticao po zalaganju za medicinsku skrb za sve građane, punu zaposlenost, besplatno školovanje, javne fakultete i sveučilišta, razvoj bio-goriva i alternativnih izvora energije, te obnovu američke infrastrukture i proizvođačkih grana ekonomije.
Također je zagovarao američko pristupanje Sporazumu iz Kyota, Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), konvencijama o kemijskom i biološkom oružju, o zabrani protupješakih mina i drugim međunarodnim sporazumima.
U sklopu svog promicanja pacifističke politike predlagao je i osnivanje američkog Ministarstva za mir. Godine 2003. dobio je Gandhijevu nagradu.
Nakon kampanje 2004., njegovi su se pristaše diljem SAD organizirale u aktivističku skupinu "Progresivni demokrati u Americi", koja će mu i u novoj kampanji sigurno dati podršku.