Demokratska stranka (DS) Borisa Tadića na izbore izlazi samostalno, ali su na njenoj listi od 250 kandidata i predstavnici nacionalnih manjina- Sandžačke demokratske partije (SDP) Rasima Ljajića i Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV).
Demokratska stranka Srbije (DSS) Vojislava Koštunice na izbore izlazi s dosadašnjim koalicijskim partnerom Novom Srbijom (NS) ministra za kapitalne investicije Velimira Ilića, ali su na njihovoj listi i članovi Jedinstvene Srbije (JS), uključujući i njenog predsjednika Dragana Markovića iz Jagodine, koji je stranku osnovao nakon što je propala Stranka srpskog jedinstva čiji je bio osnivač zajedno sa zloglasnim Željkom Ražnatovićem Arkanom.
Srpska radikalna stranka (SRS) haškog optuženika Vojislava Šešelja također samostalno izlazi na izbore, a Šešelj im je i nositelj liste. Njegov zamjenik Tomislav Nikolić je u jednom trenutku najavio da će radikali nakon izbora koalirati sa strankama nacionalnih manjina, ali je to istoga dana odbacio predsjednik najjače manjinske stranke, Saveza vojvođanskih Mađara, Jozef Kasa čija stranka samostalno izlazi na izbore. Kasa je rekao da ne može u koaliciju s onima koji nacionalnim manjinama prijete progonom iz Srbije, kao što su to činili pojedini radikali u Vojvodini.
Samostalno na izbore izlazi i dosadašnji koalicijski partner u Koštuničinoj Vladi, G17 Plus Mlađana Dinkića, dok Srpski pokret obnove (SPO) Vuka Draškovića na izbore izlazi s organizacijama koje traže denacionalizaciju i povrat imovine oduzete nakon Drugog svjetskog rata.
Socijaldemokratska partija (SDP) Nebojše Čovića ušla je u koaliciju s Partijom ujedinjenih penzionera Srbije (PUPS), koja dosad nije imala predstavnike u parlamentu, ali je u mnogim mjestima dobila svoje predstavnike na lokalnim izborima.
I poznati srpski tajkun Bogoljub Karić, koji je u bijegu pred pravosudnim tijelima zbog optužbi za gospodarski kriminal, izlazi na izbore. Njegov Pokret Snaga Srbije (PSS) predvodi, u njegovom odsustvu, njegova supruga Milanka Karić.
Najveću predizbornu koaliciju predvodi Liberalno-demokratska partija (LDP) Čedomira Jovanovića, kojoj su se pridružili Građanski savez Srbije (GSS) Nataše Mićić, Socijaldemokratska unija (SDU) Žarka Koraća i Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenada Čanka, na čijoj su izbornoj listi i poznata političarka Vesna Pešić i novinar Petar Luković.
Prema brojnim relevantnim istraživanjima, na ulazak u parlament mogu sigurno računati tek tri stranke: najjača Srpska radikalna stranka, Tadićeva Demokratska stranka i Koštuničina koalicija DSS-NS. Pragu od neophodnih pet posto najbliži su Jovanovićeva koalicija LDP-GSS-SDU-LSV te Dinkićev G17 Plus i Socijalistička partija Srbije koja još nije podnijela svoju izbornu listu, s obzirom na to da je tek prošlog vikenda izabrala Ivicu Dačića za novog predsjednika, nasljednika Slobodana Miloševića.
Favoriti za buduću vlast već su se podijelili na "blokove": radikalski koji je dosad bio zaokupljen štrajkom glađu svoga čelnika Vojislava Šešelja u Haškom sudu, narodnjački blok predvođen premijerom Koštunicom i demokratski s predsjednikom Tadićem i Jovanovićevom koalicijom.
Demokratski blok, u koji dio domaće i međunarodne javnosti ubraja i Koštuničinu stranku, u predizbornim akcijama naglašava opasnost koja prijeti od radikala i socijalista, tvrdeći da bi njihova pobjeda zemlju uvela u novu izolaciju i propast, u sukobe s okruženjem i svijetom.
Kosovo je jedna od glavnih predizbornih tema. O neovisnom Kosovu kao mogućnosti jasno govori tek Čedomir Jovanović. Predsjednik Srbije Tadić govori o "uvažavanju realnosti", ali i svojoj ustavnoj obvezi da štiti Kosovo kao dio srpske države, dok su svi ostali izričito protiv neovisnosti Kosova.
O suradnji s Haškim sudom, stranke se izjašnjavaju sa sličnih pozicija kao i o budućnosti Kosova: predsjednik Boris Tadić gotovo svakodnevno upozorava na neophodnost okončanja suradnje, premijer Vojislav Koštunica se uglavnom ne izjašnjava o perspektivama suradnje, radikali i socijalisti prijete da "čim dođu na vlast" prestaju izručenja haških bjegunaca, dok jedino koalicija Čedomira Jovanovića traži prekid s Miloševićevim naslijeđem, suočavanje s prošlošću i izručenje svih haških optuženika.