Za proračun je glasovalo 79 zastupnika, a protiv je bilo troje oporbenih zastupnika - IDS-ovci Valter Drandić i Valter Poropat te DC-ova zastupnica Vesna Škare Ožbolt.
Ostatak oporbe je prije glasovanja napustio sabornicu.
Sukladno najavama iz Banskih dvora, Vlada i saborska većina odbili su sva 322 zastupnička amandmana na proračun, u koji su, pak, uvršteni Vladini amandmani od kojih je financijski 'najteži' onaj kojim je osigurano 20 milijuna kuna za godišnje naknade najtežim invalidima za uporabu javnih cesta i cestarina.
Vlada je amandmanom za 2,3 milijuna kuna povećala izdvajanja Savjetu za nacionalne manjine, milijun kuna više dala je za izgradnju novih studentskih centara, a 1,5 milijuna kuna za spomen obilježje žrtvama stradalima u vukovarskoj bolnici.
Proračunom za 2007. Vlada namjerava više ulagati u poduzetništvo i pozitivno poslovno okružje, u znanost i obrazovanje, ravnomjerni razvoj hrvatskih regija, populacijsku politiku.
Ministarstvu znanosti i obrazovanja pripalo je ukupno 10,4 milijardi kuna, najviše do sada, ili 9,3 posto više nego ove godine - za visoko obrazovanje izdvaja se 2,3 milijarde kuna, a za odgoj i obrazovanje 6,7 milijardi kuna.
Vlada proračun naziva proračunom za ravnomjerniji razvoj Hrvatske, a u tom je smislu i izmijenjen Zakon o financiranju lokalne i regionalne samouprave po kojemu lokalnim jedinicama pripada više prihoda od poreza na dohodak, što bi im donijelo oko 800 milijuna kuna godišnje. U proračunu su predviđene i dvije milijarde kuna za razne projekte na područjima od posebne državne skrbi te otocima (946 milijuna više nego u ovogodišnjem proračunu).
Proračun za 2007. jamči i veća ulaganja u poticanje populacijske politike, za što je osigurano 3,5 milijardi kuna ili 731 milijun kuna više nego ove godine. Predviđeno je i više novca za dječje doplatke, rodiljne naknade, pomoć za opremu novorođenčadi (na 2.238 kuna), a država za besplatne udžbenike u idućoj godini planira izdvojiti 240 milijuna kuna.
Proračun vodi računa i o financijskoj provedbi projekata za dobivanje sredstava iz predpristupnih fondova EU, a u Vladi očekuju da će sredstva iz tri takva fonda biti iskorištena u 90-postotnom iznosu.
Što se tiče prihodne strane proračuna, prihodi su utvrđeni u iznosu 103,5 milijardi kuna - najviše prihoda očekuje se od 'ubiranja' PDV-a (37 milijardi kuna), od poreza na dobit (36 milijardi), na dohodak (9 milijardi), te od trošarina (devet milijardi kuna).
Vlada proračun za iduću godinu temelji na pozitivnim makroekonomskim pokazateljima - na gospodarskom rastu od 4,6 posto, deficitu opće države od 2,8 posto BDP-a, daljnjem usporavanju rasta vanjskog duga, smanjenju udjela opće države u vanjskom dugu ispod 40 posto BDP-a, smanjenju nezaposlenosti.