Osim visoke cijene držanja toliko puno ljudi iza rešetaka, a računa se da je godišnji trošak po zatvoreniku 20.000 dolara, stručnjaci kažu kako postoji ozbiljna sociološka i etička zabrinutost od trajnog utjecaja takve kaznene politike na američke zajednice.
"Gotovo svaki veći američki grad ima neko područje ili četvrt s koncentracijom 15 do 25 posto muškaraca koji su bili u zatvoru u zadnjih par godina", izjavio je za ABC News prof. Todd Clear s Fakulteta za kriminalistiku John Jay u New Yorku.
Oslobođeni zatvorenici susreću se s nizom problema povezanih s asimilacijom u društvo, od traženja posla, pada prihoda, nalaženja stana, povećane stope razvoda, školskih problema njihove djece i maloljetničkog kriminala te zdravstvenih i ovisničkih problema.
"Kada dodate te male učinke onda je to socijalno veliki učinak", kaže Clear.
Posebno je visoka stopa zatvaranja među manjinama. Prema kriminalistima, stopa zatvaranja među crnačkom muškom populacijom osam je puta veća nego među bjelačkom. U izvješću ministarstva pravosuđa se navodi da 60 posto zatvorenika čine crnci ili Hispanici.
Rasna nejednakost može imati i veliki utjecaj na politički proces u SAD. Mnoge države svojim zakonima oduzimaju osuđenim osobama pravo glasa.
U Kentuckyu, primjerice, gotovo 25 posto afroameričkih muškaraca nema pravo glasa zbog kriminalne prošlosti. Osim u Kentuckyu, osuđenim zločincima pravo glasa trajno se oduzima u Virginiji i Floridi.
Pravničke skupine koje se zalažu za smanjivanje stope zatvaranja, kao što su Projekt izricanje kazni i Zaklada za pravo obrane i obrazovanje, predlažu vraćanje prava glasa jer se bivše zatvorenike pretvara u građane drugog reda.
Alferd Blumstain, profesor Fakulteta za javnu upravu i management, Sveučilišta Carnegie Mellon, kaže kako je stopa zatvaranja u SAD počela rasti od ranih 70-ih, dok je godinama do tada bila stabilna.
"Od 1973. stopa zatvaranja raste tempom 6 do 8 posto godišnje", kazao je.
Prema Blumsteinu, političke kampanje suzbijanja kriminala izavale su porast zatvaranja, a pojava 'crack' kokaina 80-ih dodatno je povećala tu stopu, posebno među afroameričkim muškarcima, dilerima 'cracka'.
Prema podacima ministarstva pravosuđa, svake godine iz zatvora izađe oko 650.000 ljudi, a posljednjih godina savezna i državne vlade proširile su programe njihove resocijalizacije, u koje su uključeni prije oslobađanja, kao što je osposobljavanje za razna zanimanja i psihološka pomoć.
(Hina) xdh ybr