U povijesnom središtu Istanbula, s jedne i druge strane Trga Sultanahmet, dvije građevine svjedoče raznolikost baštine toga grada na raskrižju istoka i zapada, nekada prijestolnice rimskog, zatim bizantskog te otomanskog carstva.
Sagrađena u VI. stoljeću bazilika posvećena sv. Mudrosti bila je pretvorena u džamiju 1453. godine, kada su Turci osvojili Konstantinopol i preimenovali ga u Istanbul.
Nakon pada otomanskog carstva i proglašenja laičke turske republike, džamija je bila prenamijenjena u muzej 1935. godine.
Uoči Papina posjeta zaredale su spekulacije o njegovim namjerama: hoće li u Bendikt XVI. moliti u Aji Sofiji i time rasrditi islamiste ili će se tek diskretno prekrižiti pri ulasku u nju.
"On ne bi trebao moliti kako je to učinio papa Pavao VI.", ocijenio je je Ilber Ortayli, istaknuti povjesničar te pojasnio "On nije bilo tko... njegove će molitve biti protumačene drukčije".
Za posjeta Turskoj 1967. godine Pavao VI., je na opće iznenađenje kleknuo i pomolio se u sv. Sofiji. Pozivajući Papu da poštuje status muzeja, Ortayli je podsjetio, ne citirajući ime velikodostojnika da je "uvažen gost iz muslimanskog svijeta također bio spriječen moliti u Aji Sofiji".
Skupina militantnih islamskih nacionalista upala je u Aju Sofiju prošlog tjedna kako bi ondje molila, no evakuirala ih je policija.
Crkva sv. Mudrosti ili Aja Sofija remek-djelo je bizantske arhitekture podignuta po naredbi cara Justinijana (527.-565.) s golemom kupolom na širokim stupovima, zidova prekrivenih mramorom i ukrašena mozaicima.
Nakon što je Mehmed II. Osvajač zauzeo Konstantinopol, bila su dograđena četiri minareta, a unutrašnjost crkve ukrašena islamskom kaligrafijom.
Premda se Benedikt XVI. naknadno ispričao, dio muslimanskog svijeta još ga uvijek poprijeko gleda jer je nedavno u svome govoru citirao bizantskog cara koji je islamsku vjeroispovijest povezao s nasiljem. U želji da poboljša svoj imidž Papa je odlučio posjetiti džamiju na Trgu Sultanahmet, poznatu kao Plavu džamiju.
Prema medijima, Papa je obilazak džamije naknadno pridodao svome programu na sugestiju turske vlade.
Time Benedikt XVI. postaje drugi Papa koji je ušao u džamiju nakon što je to učinio Ivan Pavao II. kada je za posjeta Siriji 2001., molio u velikoj džamiji u Damasku i gdje ga je raširenih ruku dočekao veliki muftija.
Plava džamija, koju je u 17. stoljeću dao podići sultan Ahmet I. kako bi se u svome sjaju mogla mjeriti sa sv. Sofijom, jedna je od najvećih džamija u Istanbulu i jedna od rijetkih u svijetu sa šest minareta.
Stotine pripadnika specijalne policije raspoređene su u području u kojem su i druga turistička odredišta, kao što su Topkapi, palača otomanskih sultana ili arheološki muzej.