Svečanost je otvorio predsjednik Mešihata Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj, muftija Šefko Omerbašić, a nazočili su reis-ul-ulema Mustafa Cerić, predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor, predsjednik HSP-a Anto Đapić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, istaknuti islamski djelatnici iz hrvatske i susjednih zemalja, te predstavnici drugih vjerskih zajednica u Hrvatskoj.
Muftija Šefko Omerbašić je podsjetio da je Hrvatski sabor 27. travnja 1916. izglasao zakon o priznanju islama kao službene vjere u Hrvatskoj, koja je tada bila u sklopu Austro-Ugarske, a da su inicijativu bili pokrenuli zastupnici Hrvatske stranke prava.
Omerbašić je kazao da je u to vrijeme u Hrvatskoj bilo 204 muslimana.
Šefko Omerbašić govorio je o 90 godina islamskoga vjerskog života u Hrvatskoj. Govoreći o nedostatku prostora, podsjetio je da je tijekom drugog svjetskog rata u doba NDH taj problem bio riješen tako što je Meštrovićev paviljon na današnjem Trgu žrtava fašizma preinačen u džamiju. Tu je džamija djelovala od 1944. do 1948. godine, kad je vraćena u prijašnje sjedište u Tomašićevoj ulici, nakon što je komunistička vlast Islamskoj zajednici zaplijenila imovinu.
U rujnu 1987. u Zagrebu je dovršena i predana na uporabu džamija koja je, kako je kazao Omerbašić, iz korijena promijenila sudbinu Islamske zajednice u Hrvatskoj. Godine 1990. u sklopu tadašnje Islamske zajednice u bivšoj državi, osnovan je Mešihat, koji će poslužiti kao okosnica brudućem radu i aktivnostima islamskih vjernika.
Prema službenim statistikama, rekao je Omerbašić, u Hrvatskoj danas živi i radi 56.777 muslimana. U Islamskoj zajednici djeluje i radi 40 visokoobrazovanih imama, provodi se vjeronauk u osnovnim i srednjim školama i vjerskim objektima. Muslimani su prisutni u hrvatskom političkom, gospodarskom, znanstvenom i športskom i umjetničkom, te drugim poljima društvenoga života zaključio je Omerbašić.
Reis-ul-ulema Mustafa Cerić je kazao da je Islamska zajednica u Hrvatskoj postigla svoj punopravni entitet, slobodan i odgovoran. Ona može poslužiti kao dobar putokaz muslimanima u Europi, odnosno dobar primjer iz kojega europske vlade mogu učiti kako se treba odnositi prema muslimanskim potrebama, rekao je.
Istaknuo je da Papin posjet Turskoj ulijeva nadu da će se, kako je rekao, napokon neka zatvorena vrata između Istoka i Zapada otvoriti, a ona otvorena vrata, kroz koja se prenosi nepovjerenje, zatvoriti. Europski muslimani trebaju pomoći Vatikanu da vrati prijašnji ugled predvodnika u međuvjerskom dijalogu, istaknuo je među ostalim reis-ul-ulema Cerić.
Predsjednik Republike Stjepan Mesić je ocijenio da je Islamska zajednica danas u Hrvatskoj aktivan i konstruktivan čimbenik međureligijskog i općedruštvenog dijaloga.
Priznavanje islama službenom religijom u Hrvatskoj 1916. bio je golemi civilizacijski iskorak, taj je čin pokazao da u Hrvatskoj, unatoč stoljetnim sukobima među pripadnicima različitih vjera, postoji visoka svijest o novom društvu temeljenom na dijalogu i suživotu, rekao je Mesić.
Predsjednik Sabora Vladimir Šeks također je istaknuo važnost ovih obljetnica, rekavši kako je Hrvatski sabor tada svojom odlukom pokazao da Hrvatska poštuje vjerska i nacionalna prava svih svojih građana. Dodao je da se današnja Europa mora graditi na vjerskom pluralizmu koji se temelji na toleranciji i međureligijskom dijalogu.
O važnosti jubileja Islamske zajednice govorili su i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor; predsjednik HSP-a Anto Đapić; a u ime Hrvatske biskupske konferencije, odnosno Vijeća za ekumenizam i dijalog, pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić.
Šefko Omerbašić posthumno je odlikovao šestoricu uglednih muslimana za njihov doprinos utemeljenju i razvoju Islamske zajednice u Hrvatskoj: Salima Šabića, Sulejmana Mašovića, Sabita Misimovića, svu trojicu iz Zagreba, Adema Bučaka iz Dubrovnika, Nezira Jašića iz Pule i Faika Hadžialagića iz Rijeke.
Na kraju večerašnje svečanosti zagrebački gradonačelnik Milan Bandić otvorio je izložbeni prostor u Islamskom centru u kojem su izloženi vrijedni ostaci sakralnih dijelova džamije, monumentalni mihrab i ostali predmeti koji su služili za održavanje islamskih vjerskih obrada.