ZAGREB - Hrvatski sabor danas će 23. sjednicu nastaviti prošloga tjedna započetom raspravom o novom Zakonu o oružju koji je usklađen s propisima EU. Predloženi zakon predviđa obvezni liječnički pregled svakih pet godina za svakog tko dobije dozvolu za nošenje oružja, čime se želi spriječiti da psihički i zdravstveno nesposobne osobe mogu držati oružje. Jasnije su definirani opravdani razlozi za nabavku vatrenog oružja, posebno što se tiče razloga osobne zaštite i sigurnosti. Zakonom se predviđa i uvođenje obveznog preventivnog tehničkog pregleda oružja, knjižice za evidenciju i registar oružja, njegovo redovito ispitivanje žigom. Planira se i uvođenje novog modela dobrovoljne predaje legalnog i nelegalnog oružja, na način da svi koji imaju oružje mogu ga predati policiji bez prekršajne ili kaznene prijave. Vlada je prihvatila prijedlog Hrvatskog streljačkog saveza i svojim amandmanom predložila izuzimanje streljačkih športskih organizacija od preventivnog tehničkog pregleda vatrenog oružja.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora, Vladimir Šeks, opovrgnuo je sinoć tvrdnje predsjednika HSP-a Ante Đapića, izrečene u emisiji HTV-a "Kontraplan", kako su se Šeks, Đapić i predsjednik HDZ-a i Vlade Ivo Sanader bili dogovorili da se Glavašu ne skida zastupnički imunitet radi pritvora na temelju težine kaznenog djela za koje ga se tereti. "Nikakvog dogovora na relaciji Šeks-Sanader-Đapić nije bilo", uzvratio je Šeks Đapiću, koji je u sinoćnjem "Kontraplanu" ponovio svoju tvrdnju kako se sa Sanaderom i Šeksom dogovorio da se na sjednici Hrvatskog sabora odbace zahtjevi za skidanje Glavaševog zastupničkog imuniteta, na temelju kojih bi ga se u pritvoru zadržalo i nakon saslušavanja svjedoka. Predsjednik Hrvatskog sabora Šeks nije osporio da je do sastanka trojice čelnika došlo, ali je ustvrdio da se na tom sastanku govorilo o proračunskim davanjima za projekte u Osijeku. Kazao je i da je Đapić na tom sastanku pokušao nametnuti temu Glavaševa imuniteta, ali da su on (Šeks) i Sanader odbili raspravljati o tome, ističući da je to stvar pravosuđa.
ZAGREB - Ako Branimir Glavaš zbog pogoršanja zdravstvenog stanja uzrokovanog štrajkom glađu, neće biti psihički sposoban pratiti raspravu njegovi odvjetnici zatražit će prekid istražnog postupka. "Ako Glavaš ne bude sposoban pratiti ročišta, na što ima zakonsko pravo, isti čas ćemo tražiti prekid postupka", izjavio je jučer odvjetnik Ante Madunić, pozivajući se na odredbe Zakona o kaznenom postupku koje određuju da istražni sudac treba prekinuti istragu ako je okrivljenik zbog zdravstvenih smetnji nesposoban sudjelovati u postupku. "Zakon je pritom vrlo jasan, a odredba takva da sudac ne može arbitrirati i zahtjev ne prihvatiti", smatra Madunić. Dodao je kako Glavaševu eventualnu nesposobnost za praćenje postupka trebaju utvrditi liječnici iz zatvorske bolnice, a potvrditi istražni sudac. Mogućnost da se zbog pogoršanja zdravstvenog stanja prekine istraga protiv Glavaša potvrdio je i glasnogovornik zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić. "No, pritom je potrebno utvrditi činjenicu, kao i trenutak kada Glavaš postaje nesposoban sudjelovati u postupku, s obzirom da je on zastupan po braniteljima, čime prava obrane nisu ugrožena niti uskraćena", kazao je Devčić.
ZAGREB - Sudac Zdenko Posavec jučer je u nastavku istrage u slučaju Branimira Glavaša na Županijskom sudu u Zagrebu saslušao bivšeg pripadnika tzv. Glavaševe zaštitne čete Branka Bolića, ratnog načelnika osječkog Centra za uzbunjivanje Franju Maršića te pripadnike Zbora narodne garde Marka i Nediljka Leku. Svjedočio je i osječki Srbin Boško Bogojević koji je, kako se neslužbeno doznaje, prepričavao kako je Glavaš za vrijeme rata u Osijeku spašavao Srbe. On je nedavno javno sa još dvojicom osječkih Srba podržao Glavaša.
OSIJEK - Predsjednik Glavnog odbora Demokratskog centra i borac za ljudska prava dr. Slobodan Lang izjavio je jučer na konferenciji za novinare u Osijeku da je odnos prema štrajkašima glađu u zatvorima jedan od ključnih pokazatelja ljudskih prava, medicinske etike i pravne države te da u slučaju Branimira Glavaša to nije poštovano, pa je o svemu izvijestio Amnesty International. Lang je istaknuo da cilj štrajkaša glađu nije samoubojstvo, nego njihovo demokratsko pravo da iskažu nezadovoljstvo određenim postupcima. Prozivanje nezavisnoga saborskog zastupnika Glavaša, koji u zatvorskoj bolnici u Zagrebu 34. dan štrajka glađu, da njegov donedavni štrajk glađu to nije, izazvao je opasne posljedice za njegov život koji je ozbiljno ugrožen, jer je "moralno i ljudski povrijeđen prešao samo na vodu". To znači da je "štrajkaš zaveden nakon čega je donio odluku s teškim i za život opasnim posljedicama", rekao je dr. Lang.
ZADAR - Policijska uprava zadarska podnijela je kaznenu prijavu protiv N.V. i T.F. zbog osnovane sumnje da su počinili kažnjivo djelo pripreme za kažnjivo djelo protudržavnog terorizma. Predstavnici PU zadarske potvrdili su jučer da je policija u nedjelju u 23,10 sati u Zadru, te petnaest minuta nakon ponoći na obrovačkom području uhitila hrvatske državljane N.V. (33) i T.F. (32), oba s područja Zadarske županije. N.V. je sa sobom imao eksplozivnu napravu, t.j. plastični eksploziv. "Spriječili smo djelo koje bi, da je ostvareno, imalo neprocjenjive posljedice", kazao je načelnik PU-a Anton Dražina. Županijski državni odvjetnik Ivan Galović naglasio je da nije riječ samo o mogućoj materijalnoj šteti nego je bitan i način na koji se djelo htjelo izvesti, kao i mjesto, središte Zadra, gdje živi velik broj ljudi. Zato to djelo ima obilježje protudržavnog terorizma, istaknuo je Galović. Dodao je kako se u istoj kvalifikaciji ne isključuje i mafijaški obračun. Istražni sudac Županijskog suda u Zadru dvojici uhićenika odredio je jednomjesečni pritvor.
ZAGREB - Subotnje potpisivanje sporazuma o plaćama s Vladom najveći je uspjeh koji su sindikati prosvjete postigli nakon bilo kojeg štrajka, ocijenili su jučer čelnici triju sindikata iz tzv. Vertikale sindikata obrazovanja. "Dosad je bilo puno štrajkova u sustavu obrazovanja, ali nijedan nije donio ni približne rezultate", rekao je predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić. Dodao je kako su sindikati uspjeli izboriti povećanje plaća za ukupno 62 posto kroz šest godina. U iduće tri godine, zahvaljujući dogovorenom rastu osnovice i prosvjetnom dodatku, zaposlenima u obrazovanju i znanosti plaće će porasti 26,8 posto. Nakon tri godine plaće u prosvjeti nastavit će rasti brže od ostalih plaća zahvaljujući "osiguraču", tj. njihovu vezivanju na rast BDP-a i prosvjetnom dodatku, rekao je Ribić.
ZAGREB - Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac ocijenio je jučer da je prošlotjedni štrajk prosvjetara rezultirao zajedničkim uspjehom Vlade i učitelja. Na pojedine komentare kako je Vlada prosvjetare "kupila za sitan novac", ministar Primorac je odvratio da o rezultatima štrajka najbolje govori to što će se, na temelju potpisanog sporazuma, u idućih šest godina za plaće prosvjetara izdvojiti 4,1 milijarda kuna. Dodao je da su pregovori sa sindikatima bili iznimno teški, ali su urodili plodom, jer će plaće nastavnika za šest godina biti veće za oko 62 posto, čime se nastavnicima vraća vjera u sustav, a mladim prosvjetarima otvara perspektiva. Ministar Primorac je istaknuo da je Vlada u tri godine napravila velik iskorak u sustavu obrazovanja, zaposleno je 4.200 ljudi, a 2,5 milijardi kuna uloženo je u infrastrukturu.
SPLIT - Predstavnici Ceha ribara Hrvatske obrtničke komore napustit će pregovore o ribarstvu s EU-om ako Hrvatski sabor prije početka tih pregovora, najavljenih za sredinu prosinca, ne prihvati prijedlog odluke kojom bi se Zaštićeni ekološko ribolovni pojas (ZERP) počeo primjenjivati bez iznimke za sve zemlje i članice EU-a, izjavio je jučer na konferenciji za novinare predsjednik Ceha Tonči Božanić. "Budući da pregovori o ribarstvu počinju sredinom prosinca, očito se ne će poštovati naš zahtjev, po kojem bi puna primjena ZERP-a stupila na snagu prije početka pregovora", ustvrdio je Božanić. Dodao je kako je to zadnje upozorenje Vladi te da su ribari do sada imali razumijevanja za "vanjskopolitičku dimenziju problema", ali da je sada njihovu strpljenju došao kraj. Ribari su nezadovoljni i što se odugovlači određivanje ribarskih luka s veletržnicama ribe, rekao je Božanić, upozorivši da bi odustanak od ribarske luke u Komiži, kao logistike za plovila u vanjskom dijelu Jadrana, bio ustupak Talijanima. Izgradnja te luke, po njegovim riječima, državni je prioritet određen Vladinim programom, no tomu se očito protive lokalne vlasti koje su umjesto ribarske na tom mjestu u prostornom planu zacrtale nautičku luku.
ZAGREB - U Hrvatsko akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) predstavljen je jučer Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, zajednički projekt HAZU-a i Leksikografskog zavoda "Miroslava Krleže". Riječ je o kapitalnom djelu i velikom pothvatu hrvatske medicinske i veterinarske znanosti, ocijenio je tajnik Razreda medicinskih znanosti, akademik Zvonko Kusić, istaknuvši da Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja nadmašuje značenje rječnika i pokazuje stanje stručne misli i ogledalo je hrvatske medicine i veterine. "U Razredu za medicinske znanosti ponosimo se ovim rječnikom jer je on velika stvar za daljnje pothvate", rekao je akademik Kusić. Glavni urednik Rječnika akademik Ivo Padovan napomenuo je kako je HAZU zaslužan za sustavno proučavanje suvremenog medicinskoga humanog i veterinarskog nazivlja, jer još od 1953. ondašnji Odjel za medicinske nauke te sekcije za medicinske i veterinarske znanosti organizirano prikupljaju građu i objavljuju medicinsku terminologiju.
ZAGREB - Ministar kulture Božo Biškupić izvijestio je kako je u proračunu za 2007. njegovo ministarstvo dobilo više od milijardu i osamdeset milijuna kuna. "Ovo je razvojni proračun, a sredstva će biti ravnomjerno raspoređena po cijeloj Hrvatskoj", rekao je Biškupić. Istaknuvši kako je novi proračun Ministarstva kulture veći za 200 milijuna kuna od prošlogodišnjeg, ministar je najavio kako je "težište na organizaciji mreže muzeja, knjižnica i obnovi centara za kulturu". Naglasio je i da su arhivi, film, nakladništvo, muzejsko-galerijska djelatnost i zaštita prirode u ovom proračunu dobili zasluženo mjesto. Ministar Biškupić također je rekao da pitanje zajedničke izgradnje Muzeja suvremene umjetnosti s Gradom Zagrebom ne bi trebalo biti mjesto političkih prijepora. "Muzej je potreban gradu jer Zagreb nije provincija", kazao je. Najavio je i da će Ministarstvo zajedno s HTV-om za hrvatski film izdvojiti više od 50 milijuna kuna. "Od Zajednice nakladnika i knjižara preuzeli smo organizaciju nastupa na međunarodnim sajmovima, a financirat će se i nastup nakladnika u Leipzigu", kazao je ministar Biškušić, dodavši da će Ministarstvo financirati i prevođenje suvremene hrvatske književnosti na strane jezike.
ZAGREB - Institut za turizam priopćio je jučer da se protivi gradnji Hidroelektrane "Lešće" na rijeci Dobri, jer mu "nije svejedno ni s gledišta turističke struke ni zbog osobne savjesti hoćemo li taj kanjon zauvijek potopiti izgradnjom hidroakumulacije". Istaknuvši da su kao vodeća strukovna ustanova obvezni reagirati na izjavu investitora koji su izgradnju HE "Lešće" prikazali kao općekoristan projekt, upozorili su da će gradnja akumulacijskog jezera utjecati na tu turističku atrakciju. Ogorčeni su i što se takav projekt uopće izvodi a da struka uopće nije pitana, jer bi njezino mišljenje o tom projektu sasvim sigurno bilo krajnje negativno. "Kanjon rijeke Dobre jedinstven je prirodni krajolik i golemo bogatstvo te moguće veliko turističko odredište upravo zato što je prirodan", navode u Institutu za turizam. Napominju i da je "Studija utjecaja na okoliš HE na Dobri izrađena još 80-ih godina prošlog stoljeća, kad su vrijedili znatno niži kriteriji zaštite okoliša nego danas, a uz to je posve nedostupna javnosti i stručnjacima". Zato Institut za turizam poziva odgovorne da taj dokument učine pristupačnim, na što su i zakonom obvezni.