Šest sindikata u HŽ-u potpisali su u svibnju ove godine ugovor s Upravom o osnivanju Željezničkog fonda po uzoru na njemački model, kako bi radnicima omogućili prekvalifikaciju i u roku tri godine zapošljavanje na nekom drugom radnom mjestu u jednom od pet društava na koja se od siječnja 2007. dijeli HŽ. Tek ako radnik ne bi poštivao preuzete obveze u te tri godine ili do tada za njega ne bi bilo novog radnog mjesta, dobio bi otkaz.
"Mnogi radnici u HŽ-u sa specifičnim zanimanjima nakon otkaza ne mogu se zaposliti nigdje izvan željeznica pa im želimo pomoći da se u tri godine zaposle stalno ili na privremenim poslovima u nekom od novih društava, gdje će se također tražiti i novi radnici, ovisno o ulaganju u tim društvima", objasnio je dopredsjednik Sindikata željezničara Hrvatske Slavko Štefičar.
Novoosnovani Željeznički fond sve će potrebe za radnicima novih društava proizišlih iz HŽ-a prvo podmirivati od radnika prijavljenih Fondu, a tek onda izvana. Radnici koji ocijene da im je i dalje isplativije dobiti otkaz s otpremninom moći će odabrati tu mogućnost, dodaju sindikalci.
Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta kazao je kako ne vidi razloga da se novi model ne primijeni jer je u proračunu za 2007. za skrb o višku radnika u HŽ-u predviđeno 105 milijuna kuna, ali da model Željezničkog fonda još treba predstaviti Gospodarsko-socijalnom vijeću.
Preustroj HŽ-a počeo je 1998., od kada je do kraja rujna 2006. broj zaposlenih smanjen za ukupno 8947, od kojih je 5798 otišlo s isplatom poticajne otpremnine. Predviđa se da će od sadašnjih 14.000 broj radnika u HŽ-u do 2010. biti manji za oko 1700, no dio će biti i "prirodni odljev" (mirovine i sl.), dok se istodobno očekuje i otvaranje novih radnih mjesta u novim društvima, ovisno o modernizaciji i ulaganju.
Sindikati ističu da je skrb za radnike preko Fonda dobra za one koji će ostati u sustavu željeznica, ali je i jeftinija za proračun jer je ušteda u usporedbi s isplatom otpremnina najmanje 30.000 kuna po radniku.