"Hrvatska je u ponedjeljak otvorila novi muzej u Jasenovcu, spomenik koji mnogi izvan i unutar zemlje smatraju testom te mlade države - koja je proglasila neovisnost od Jugoslavije 1991., i zbog toga se četiri godine borila sa Srbima, a sada nastoji ući u EU - i njezine sposobnosti da ujedno pošteno utvrdi i raščisti svoju povijest 20. stoljeća", piše list.
"Današnja Hrvatska ne želi šutjeti o tamnim stranicama svoje povijesti", citira list govor premijera Ive Sanadera na jučerašnjem otvaranju.
No, nakon desetljeća iskrivljavanja, teško je pisati istinu. "Kada je riječ o povijesti holokausta, ona o koncentracijskom logoru Jasenovac vjerojatno spada među najokrutnije i svakako među najosporavanije", navodi IHT.
Svi se slažu da je nacistički marionetski režim koji je vladao Hrvatskom od 1941. do 1945. zatvorio stotine tisuća Srba, Židova, Roma i svojih ideoloških protivnika u Jesenovcu i desecima drugih logora. Također se svi slažu da su mnogi od njih ubijeni, no u 61 godini otkako je Jasenovac zatvoren, vlade koje su dolazile pisale su i prepravljale povijest, piše International Herald Tribune.
Pod komunističkom Titovom Jugoslavijom, službeni povjesničari navodili su da je u Jasenovcu bilo više od 700 tisuća žrtava, većinom Srba. Grozni izlošci, od kojih neki nisu bili iz Jasenovca - postavljeni su da podrže tu verziju i da Srbima posluže kao dokaz patnji od ruku Hrvata, piše list.
Kada su srpske snage 1991. zauzele Jasenovac, muzej je oštećen a većina njegovih sadržaja je odnesena.
Kada je 1995. Jasenovac vraćen u hrvatske ruke, odmah je službeni broj mrtvih smanjen na ispod 40.000, a tadašnji predsjednik Franjo Tuđman iznio je plan da se na tom mjestu pokopaju ostaci onih koji su ubijeni na obje strane u Drugome svjetskom ratu. Preživjeli logoraši i židovske skupine osujetili su tu ideju kao miješanje ostataka žrtava i počinitelja zločina.
Tuđman je umro 1999., a njegova stranka HDZ i dalje dominira Hrvatskom no sada nastoji odbaciti svoj nacionalistički 'image', piše IHT.
Opisujući novi muzejski postav, uz napomenu da su na njemu surađivali stručnjaci Muzeja holokausta u Washingtonu i Yad Vashema iz Izraela, list navodi da su na zidovima i stropovima ispisana imena 69.842 žrtve, od kojih gotovo 19.000 djece, za koje u muzeju postoje pisani dokazi.
Nacionalnost i etnička pripadnost žrtava, nije navedena, dodaje list.
IHT ističe da se ubijanje u Jasenovcu razlikovalo od onoga u drugim logorima po svojoj nasumičnosti i surovosti. Nije bilo plinskih komora, zatvorenici su umirali prerezanih vratova i zdrobljenih lubanja. Ostali su ustrijeljeni ili obješeni na telegrafske stupove i drveće uz Savu.
"Ovdje nema ničega što objašnjava kako se to događalo. Nema konteksta", izjavio je za IHT na otvaranju Efraim Zuroff, direktor Centra Simon Wiesenthal iz Jeruzalema. "Jasenovac nije bio tsunami. Nije se samo dogodio. Mladi ljudi koji dođu ovamo neće razumjeti kako je ta država zavladala i zašto je proganjala te ljude".
International Herald Tribune zaključuje napis o novom postavu muzeja u Jasenovcu, objašnjenjem direktorice Nataše Jovičić, kako u njemu "nema ničega što može poslužiti za političku propagandu ili mržnju". Ona je kazala da se Hrvatska susreće s više teškoća nego druge zemlja kada govori o holokaustu, zbog Domovinskog rata u kojem su Srbi počinili brojne ratne zločine nad Hrvatima, uzimajući i Jasenovac kao opravdanje.
"Jasenovac su Srbi koristili kao izgovor na svojim suđenjima za ratne zločine. U drugim zemljama gdje nije bilo rata je drukčije, no ovdje morate biti dvostruko oprezni", kazala je Jovičić.