Znanstvenici su u izvješću među ostalim objavili da se broj umrlih od posljedica AIDS-a sve više povećava te da je danas nakon , moždanog udara i respiratornih infekcija, AIDS četvrti "ubojica" po redu, prenosi agencija dpa. Kad bi svijet odmah poduzeo odlučne korake u pogledu pandemije AIDS-a, do 2030. godine moglo bi se spasiti 28 milijuna ljudskih života. No dr. Colin Mathers i Dejan Lončar iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) strahuju da bi do 2030. od ove neizlječive bolesti moglo umrijeti najmanje 117 milijuna ljudi, izvješćuje Reuters.
Cilj zaustavljanja širenja AIDS-a do 2015. dio je tzv. Millennium Development Goals (Milenijskih razvojnih ciljeva) što su ih 2000. usvojili Ujedinjeni narodi. Uspostavljen je niz načina u borbi protiv te bolesti, od temeljnih informacija koje na vrijeme trebaju dobiti već djeca, smanjenja dječje smrtnosti od posljedica ove bolesti, do smanjenja siromaštva i ekstremne gladi te angažmana na globalnoj razini.
Danas u svijetu živi 15 milijuna siročadi čiji su roditelji umrli od posljedica AIDS-a, a stručnjaci upozoravaju da bi se taj broj već do 2010. mogao povećati na 18 milijuna. Većina ih živi u afričkom subsaharskom području, prenosi France presse.
U izvješću stoji kako je AIDS utjecao na ekonomski i socijalni razvoj u mnogim zemljama, posebno trećeg svijeta. Također se kaže kako je uspjeh na području borbe protiv AIDS-a u nekim zemljama , poput onih istočnoazijskih zabilježen te bi se do 2015. zadani ciljevi mogli ostvariti. "No, za razliku od Istočne Azije zemlje u subsaharskoj regiji u najgorem su položaju. Ondje će se do 2015. situacija nesumnjivo samo pogoršati," stoji u izvješću.
Prema zadnjim podacima WHO-a ukupan broj ljudi zaraženih HIV-om ili oboljelih od AIDS-a 2006. iznosio je 39,5 milijuna ljudi, među kojima su i 4,3 milijuna nedavno zaraženih. Samo u ovoj godini od te je bolesti umrlo 2,9 milijuna ljudi.
Mišljenje stručnjaka je da bi međunarodna zajednica morala razviti nove tehnologije učinkovite prevencije širenja ove neizlječive bolesti, po mogućnosti cjepivo. Osim do sada postojećih programa, tj. lijekova koji uglavnom samo produljuju živote oboljelih, "najbolje izglede realno predstavlja kontrola epidemije koja bi mogla rezultirati razvojem novih sredstava prevencije, a to je u svakom slučaju bilo kakava vrsta cjepiva", iznijeli su znanstvenici u PLSM-u.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da bi čak i djelomično učinkovita cjepiva mogla biti dobra zaštita od infekcije virusom HIV-a za oko 30 do 70 milijuna osoba, u petnaestogodišnjem razdoblju cijepljenja.
"Nemogućnost da postignemo povlačenje epidemije AIDS-a i dalje će predstavljati prijetnju napretku ciljeva Milenijskih razvojnih ciljeva", zaključio je jedan od autora izvješća Robert Hetch.
Krajnji doseg osam ciljeva, na čijoj se realizaciji 2000. u sklopu UN-ova programa angažiralo 189 zemalja, je poboljšati opće uvjete života u svim zemljama u razvoju.