Talabani, koji u Teheran stiže u subotu navečer, želi svome iranskom kolegi po dužnosti Mahmoudu Ahmadinejadu poručiti da Iran smatra za "vrlo važnog susjeda" s kojim želi "bolje odnose".
Također će poručiti kako ne želi da "Irak plaća napetosti u odnosima između Irana i Sjedinjenih Država", kazao je sredinom tjedna glasnogovornik iračke vlade Ali Aldabbagh za američki ABC News.
Sirija, drugi ključni igrač u regiji, s kojom je Irak dogovorio punu uspostavu diplomatskih odnosa nakon 25 godina prekida, mogla bi biti treća sudionica sastanka u sklopu napora Bagdada da prekine aktivnosti gerilaca u svojoj zemlji.
Zapad, a poglavito SAD, optužuju Iran i Siriju da pomažu gerilske skupine u Iraku. U slučaju Sirije, Amerikanci optužuju Damask da ne sprečava ubacivanje stranih boraca preko svog teritorija u Irak. Kod Irana se optužbe vrte oko povijesnih veza Teherana i šijitskih milicija u Iraku.
Oko 93 posto Iranaca su šijiti i podupiru iračke šijite kojih je 66 posto u Iraku prema 33 posto sunita. Iako manjina suniti su bili povlaštena kasta za vladavine bivšeg (sunita) predsjednika Saddama Husseina.
Talabani stiže u Iran godinu dana nakon prvog posjeta toj zemlji koja ga je tada uvjeravala da su Iranci spremni pomoći smiriti nasilje u Iraku.
Washington je oprezno pozdravio najavu summita. ABC News citira glasnogovornika State Departmenta Toma Caseyja koji je kazao da SAD priželjkuje dobre veze Iraka sa svim susjedima ali da Washington želi da iranska vlada svoje "izjave podupre akcijama".
Sličnim rječnikom Washington je pozvao i Damask da "s riječi prijeđe na djela" kako bi stabilizirao Irak, prenosi agencija France presse.
Administracija američkog predsjednika Georgea W. Busha godinama je Iran i Siriju naglašavala kao izvore nestabilnosti, ali Zapad ih sada želi uključiti u traženje rješenja za mir u Iraku.
Prije tjedan dana to je učinio najvjerniji američki saveznik, britanski premijer Tony Blair, pozivom Iranu i Siriji da se pridruže traženju mira na Bliskom istoku.
Pretrpjevši izborni poraz početkom mjeseca, i Bush je otvoreniji za razgovore o promjeni politike prema Iraku jer mu demokrati koji su odsad većina u Kongresu i Senatu neće jamčiti zakonodavnu potporu kakvu je dosad imao u provedbi svoje politike.
Bush je oslabljen i zbog nezadovoljstva američke javnosti ratom u Iraku gdje su Amerikanci od invazije 2003., izgubili oko 3.000 vojnika a danas ih ondje imaju još 140.000.
Analitičari, čije je ocjene prikupila agencija Reuters, ocjenjuju da je Iranu, zbog oslabljene Bushove pozicije, poraslo pouzdanje u odnosu na Washington te će iznositi previsoke zahtjeve, pa vjerojatno tražiti i ukidanje američkih sankcija i tako bi mogla biti propuštena još jedna prilika za približavanje dviju zemalja čiji su odnosi prekinuti od talačke krize u američkom veleposlanstvu u Teheranu 1979.