FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Brzi gospodarski rast srednje, istočne i jugoistočne Europe će se nastaviti do 2020.

BEČ, 23. studenog 2006. (/Hina/APA) - Regija srednje, istočne i jugoistočne Europe će u sljedećih pet do sedam godina ostati nakon Kine i Indije drugo najbrže rastuće područje na svijeta, rečeno je u studiji "Scenarij CE/SEE 2020" izrađenoj na zahtjev Raiffeisen Investment AG (RIAG) koja je objavljena u četvrtak u Beču.
BEČ, 23. studenog 2006. (/Hina/APA) - Regija srednje, istočne i jugoistočne Europe će u sljedećih pet do sedam godina ostati nakon Kine i Indije drugo najbrže rastuće područje na svijeta, rečeno je u studiji "Scenarij CE/SEE 2020" izrađenoj na zahtjev Raiffeisen Investment AG (RIAG) koja je objavljena u četvrtak u Beču.

Potencijalni i stvarni gospodarski rast ukupne regije ostat će značajno iznad prosjeka 12 starih članica Europske unije dok će područje jugoistočne Europe s Rumunjskom, Bugarskom, Hrvatskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom još snažnije rasti, rekao je glavni analitičar Raiffeisen banke Peter Brezinschek.

U središnjoj i istočnoj Europi studija predviđa rast od 4,5 posto u sljedećih pet do osam godina dok će od 2015. nastupiti opadanje na 3,2 posto.

U jugoistočnoj Europi trebao bi rast biti viši za dodatnih 0,5 posto. U 2020. središnja i istočna Europa bi s 3,2 posto rasta bruto domaćeg proizvoda bila oko 90 posto, a jugoistočna Europa sa 4,2 posto oko 150 posto iznad rasta od 1,7 posto koji bi trebale ostvarivati EU-12.

Razlog usporavanja rasta od 2015. bit će opadanje broja stanovnika kao i pad nataliteta, rekao je Brezinschek.

Ubrzan gospodarski rast i porast produktivnosti u tim tranzicijskim zemljama regije potaknut će velika ulaganja iz inozemstva, niski troškovi radne snage, visoka razina obrazovanosti i privlačan cilj ulaska u Europsku uniju, smatra studija.

Europska unija će od 2007. do 2013. u regiju uložiti oko 157 milijardi eura poticajnih sredstava od kojih se može očekivati dodatni rast od 0,5 posto. U istom razdoblju bi ukupna inozemna direktna ulaganja u zemljama srednje i istočne Europe trebala porasti sa 180 na 250 milijardi eura, a u zemljama jugoistočne Europe se udvostručiti sa 44 na 90 milijardi eura.

Unatoč očekivanom porastu prosječne nominalne plaće od 2,5 do 4 puta u odnosu na sadašnju razinu regija će i dalje ostati pogodno proizvodno mjesto jer će primanja i 2020. ostati značajno ispod razine u starom EU-u. Pristupanje zoni eura imalo bi gospodarski za obuhvaćene zemlje tek dugoročno smisla jer bi prerano određivanje tečaja moglo smanjiti njihovu konkurentnost, ocijenio je Brezinschek.

Do 2020. trebale bi samo Slovenija i Češka doći blizu prosječnog BDP-ija po glavi stanovnika EU-25, Mađarska i Slovačka dosegnut će tada razinu iz 2005., Poljska i Hrvatska će ostati ispod kao i zemlje jugoistočne Europe mada one posebice brzo napreduju, pokazala je studija.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙