Naime, Ustavni sud odbio je tijesno, sa sedam glasova za i šest protiv, tužbu Benjamina Lesliea Levinea koji se žalio na prestrogu kaznu Visokog prekršajnog suda i oduzimanje jahte.
Odluci je prethodila rasprava u kojoj su suci, koji su bili za usvajanje tužbe, isticali kako je britanski državljanin zaista prestrogo kažnjen, odnosno da je kazna prevelika i nesrazmjerna prekršaju.
Suci koji su ostali u manjini smatrali su da je time prekršena ustavna odredba po kojoj svako ograničenje slobode ili prava, a u ovom slučaju prava na vlasništvo, mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinačnom slučaju.
S druge strane "tanka" većina je smatrala da Ustavni sud ne bi trebao ulaziti u pitanje razmjernosti i visine kazne, koju je Britancu odredio Visoki prekršajni sud, te da je takva bila i dosadašnja praksa Ustavnog suda.
Britanskog državljanina u "crnom čarteru" lani je uhvatila šibenska Lučka kapetanija te je rješenjem Ministarstva mora, turizma, promet i razvitka prvotno kažnjen oduzimanjem jahte "Cool runninig" i sa 300.000 kuna, no Visoki prekršajni sud mu je smanjio novčanu kaznu.
U svojoj tužbi Britanac je, među ostalim, tvrdio da se nije bavio ilegalnim prijevozom, već da su četvero putnika na njegovoj jahti bili potencijalni kupci jahte na pokusnoj vožnji.
Troje od šestero sudaca koji su glasali protiv odluke o odbijanju njegove tužbe, Agata Račan, Jasna Omejec i Smiljko Sokol najavili su izdvojena mišljenja.
Ustavni sud ukinuo je odredbu izmjenjenog Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika po kojoj su se plaće, odnosno naknade članovima uprava trgovačkih društava, i ravnatelja ustanova u kojima je država većinski vlasnik ili je osnivač, utvrđivale tim zakonom.
Suci su ustvrdili da se država u tim društvima i ustanovama pojavljuje kao poduzetnik te da se trebala ponašati kao i svaki drugi poduzetnik, pa je i pitanje plaća trebala urediti po Zakonu o trgovačkim društvima. No, umjesto toga država je preko zakonodavca donijela poseban zakon.
Sudac Željko Potočnjak ustvrdio je da se odlukom o ukidanju sporne odredbe državi šalje poruka da se, u slučaju kada se pojavljuje u ulozi poduzetnika, mora držati normi koje je propisala za sve ostale poduzetnike.
Troje sudaca bilo je protiv odluke jer su smatrali da sporna odredba nije neustavna i da je država imala pravo posebnim propisom urediti pitanje plaća.