"Komisija smatra da se novo institucionalno rješenje treba postići do vremena kada će sljedeća nova članica vjerojatno biti spremna ući u Uniju. To će vjerojatno biti Hrvatska koja će se pridružiti EU-u oko kraja desetljeća ako provede tražene reforme", rekao je Rehn u utorak navečer pred vanjskopolitičkim odborom Europskog parlamenta, govoreći o strategiji daljnjeg proširenja, dokumentu koje je Komisija objavila prije dva tjedna.
"Novo institucionalno rješenje nam ne treba samo za daljnje proširenje; ono nam treba i da sadašnja EU funkcionira bolje za svoje građane danas, a ne u udaljenoj budućnosti", dodao je.
Odgovarajući na pitanje jednog parlamentarca što će se dogoditi ako EU ne bude imala novi institucionalni okvir kada sljedeća zemlja bude spremna za ulazak, Rehn je rekao da "o tome ne bi spekulirao". "Treba imati više samopouzdanja da možemo na tom području učiniti napredak" i postići konsenzus do 2008. godine, rekao je Rehn.
"U svakom slučaju 2008. godina dolazi prije kraja desetljeća, kada bi, prema mojoj procjeni, Hrvatska trebala biti spremna ako ispuni stroge kriterije", naglasio je Rehn.
Rehn je ponovio svoju već ranije iznesenu ocjenu da je "Hrvatska dobro krenula u pristupnim pregovorima. No potrebni su daljnji napori, posebice u pogledu pravosudne reforme, borbe protiv korupcije i ekonomskih reformi. Put prema EU-u ide kroz važne reforme - to neće biti šetnja kroz park", istaknuo je povjerenik.
Rehn je pozvao zemlje članice EU-a, na novi konsenzus o proširenju, koji se treba temeljiti na kompromisu između dva krajnja stajališta. "Neki ističu samo stratešku važnost proširenja za mir i demokraciju. Drugi naglašavaju samo unutarnje probleme koji mogu smanjiti našu sposobnost da apsorbiramo ili integriramo nove članice. Ako se takva rasprava nastavi i dalje bez približavanja tih stajališta, prijeti nam opasnost od rastuće zbunjenosti u državama članicama, kao i od erozije naše vjerodostojnosti u zemljama kandidatkinjama, a time i od erozije naše sposobnosti da utječemo na njih", rekao je Rehn.
"Novi konsenzus trebao bi dovesti istodobno do dva postignuća - prvo, da se prizna strateška važnost proširenja... a drugo da se osigura naša sposobnost daljnjeg funkcioniranja uz postupno integriranje novih članica. Mi možemo pomiriti ta dva cilja", naglasio je Rehn.
Povjerenik je istaknuo da integracijski kapacitet EU-a ima nekoliko dimenzija - institucionalnu, financijsku, kvalitativnu i demokratsku.
Također je naglasio potrebu da se osigura potpora građana EU-a za daljnje proširenje.
Rehn je istaknuo da se u EU u lipnju 2005. godine nakon neuspješnih referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj pojavio umor od proširenja, koji je postao "grešni jarac" za sve probleme.
"Znate li tko se najviše veselio u našem neposrednom susjedstvu nakon referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj? Reći ću vam: turski nacionalisti, srpski radikali i ruski panslavisti", rekao je povjerenik, dodajući da je "naša zajednička zadaća, uspostavom obnovljenog konsenzusa o proširenju, pokazati da su ti radikalni nacionalisti u krivu"