"Odlučio sam otići u mirovinu iako znam da sam premlad za to. Bila je to najteža odluka u mom životu. Imao sam odličnu karijeru, no plivanje više nije najvažnija stvar u mom životu", izjavio je Thorpe na konferenciji za novinare u Sydneyu. Press konferenciju je u tv-prijenosu gledala čitava Australija.
Napomenuo je kako je konačnu odluku o odlasku u sportsku mirovinu donio u nedjelju i to nakon što je odlučio da neće nastupati na SP-u, koje se u ožujku sljedeće godine održava u Melbourneu.
Thorpe je nakon OI u Ateni 2004., gdje je osvojio zlatne medalje na 200m i 400m slobodno, uzeo pauzu koja je trajala više od godinu dana. Ove godine vratio se treninzima, no konstantno su ga pratili problemi s ozljedama i nedostatkom motivacije.
Na upite o mogućem povratku, te da li bi se mogao predomisliti i sudjelovati na OI 2008. u Pekingu, Thorpe je kazao: "Ne želim ništa isključiti, nikad ne reci nikad. No, kako sada stvari stoje neću se vratiti".
Na pitanje što će raditi u mirovini, Thorpe je rekao da ga zanima moda te da želi ostati uz plivanje.
"Ima dosta stvari koje me zanimaju, neću morati obijati vrata novinskih kuća u potrazi za poslom. No, ako netko ima dobar posao za bivšeg člana olimpijske reprezentacije, neka se slobodno javi", našalio se Thorpe.
Unatoč odlasku u mirovinu, Thorpe je financijski osiguran do kraja života. Samo od sponzora godišnje zaradi dva i pol milijuna američkih dolara.
"Novac nikad nije bio moj motiv. Imam ga dovoljno. No, ne želim sjediti skrštenih ruku jer bih poludio", dodao je Thorpe.
U vrh svjetskog plivanja Thorpe se probio na OI 2000. u Sydneyu, kada mu je bilo samo 17 godine. Već u Sydneyu je osvojio tri zlatne i dvije srebrne medalje. Na olimpijskim igrama osvojio je ukupno devet medalja, od čega pet zlatnih. Sa svjetskih prvenstava donio je 13 odličja, od čega 11 zlatnih. Tijekom karijere 13 je puta obarao svjetske rekorde u 50-metarskim bazenima, a i danas je aktulani svjetski rekorder na 200m i 400m slobodno.
Nedostaje mu još samo jedna zlatna medalja sa olimpijskih igara da bi nadmašio olimpijska postignuća Marka Spitza, Matta Biondija i Aleksandera Popova.