Uz nezaposlenost, predsjednik Mesić je velikim problemima označio korupciju i nepovoljan status umirovljenika. Zbog toga je, kaže, potaknuo na raščišćavanje nezakonitosti u pretvorbi i privatizaciji te financiranju naoružavanja Hrvatske, kao i na rješavanje opravdanih zahtjeva umirovljenika.
Predsjednik Mesić je naglasio da nije zadovoljan stanjem hrvatskog gospodarstva, ali da se ono može poboljšati.
"Hrvatska mora provoditi politiku pune zaposlenosti i primjeniti ciljeve i instrumente iz europske strategije zapošljavanja u Lisabonskoj strategiji. Strateški ciljevi politike razvoja moraju biti puna zaposlenost, odnosno smanjenje nezaposlenosti na manje od pet posto, rast produktivnosti te socijalna i teritorijalna kohezija" rekao je Mesić na tradicionalnom opatijskom savjetovanju koje je ove godine okupilo oko 400 sudionika.
Komentirajući, na zamolbu novinara, ocjenu da prethodnih godina s opatijskih savjetovanja nije bilo konkretnih inicijativa da se Hrvatsku na neki način pokrene, predsjednik je rekao da "to nije greška ekonomske elite, nego vjerojatno greška političke elite koja bi sve to trebala uokviriti u regulativu kako bi se ostvarili učinci u ekonomiji".
Predsjednika Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić u svom se istupu posebno osvrnuo na gospodarski rast, te iznio procjenu da bi stopa gospodarskog rasta u drugoj polovici 2006. mogla iznositi 4 do 4,5 posto.
Bez povoljne stope gospodarskog rasta se ne rješava ni jedan temeljni problem, niti se postižu politički ciljevi zbog kojih smo se borili za svoju državu, kazao je Jurčić i naglasio da je za gospodarski rast jedino rješenje u bržem rastu domaće proizvodnje u odnosu na potrošnju.
Hrvatska ima velike prirodne resurse, posebice vode, a u Europi je prisutna relativna oskudica pitke vode, rekao je Jurčić i poručio da je važno kakva će biti naša politika u tom području, jer da bi se moglo dogoditi da svoju pitku vodu kupujemo od drugih.
Jurčić je također istaknuo da Hrvatska ima puno neobrađenih poljoprivrednih površina, a proizvodnja hrane se smanjuje, te ukazao da su cijene rada među europskim zemljama različite. Postavlja se pitanje je li EU dugoročno stabilna i održiva, ako se cijene rada na samo 100 kilometara znatno razlikuju, upitao je i istaknuo da Hrvatska do ulaska u EU mora stvoriti uvjete za povećanje pozitivnih, a smanjenje negativnih učinaka tog procesa.