Izložbu je potaknuo zagrebački kolekcionar Žarko Deči, a obuhvaća 77 remek-djela hrvatskih umjetnika koje je za izložbu odabrao i objavio istoimenu monografiju povjesničar umjetnosti Igor Zidić. Kustosica izložbe je Petra Senjanović iz Klovićevih dvora.
Ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin istaknula je da je izložba velika svečanost hrvatske umjetnosti te je posebice pohvalila suradnju Klovićevih dvora i Galerije "Deči". Zahvalila je i svim autorima toga zahtjevnog projekta, najavljujući da bi se uskoro mogla otvoriti i izložba skulptura iz privatnih kolekcija.
Pokretač projekta Žarko Deči, vlasnik istoimene galerije, rekao je kako je za njega taj projekt najvažnije što je postigao u 35 godina, koliko se bavi kolekcionarstvom. Sa zadovoljstvom je istaknuo da se izložena djela prvi put nalaze pred očima javnosti.
Monografija "Hrvatsko moderno slikarstvo u privatnim zbirkama", autora Igora Zidića, na 184 stranice obuhvaća više od 120 reprodukcija. Zidić je tom prigodom rekao kako se izložbom realizirala ideja Galerije "Deči" i Klovićevih dvora da se prikaže najbolje iz privatnih kolekcija. Izložba će upotpuniti i povijest hrvatske moderne umjetnosti, istaknuo je, dodajući da upravo kolekcionari imaju najvrjednija djela naših umjetnika. Govorio je i o kolekcionarstvu u Hrvatskoj kroz 20. stoljeće, pri čemu je istaknuo da je sudbina umjetničkih djela vezana uz pad državnih i društvenih sustava (1918., 1941. i 1945.), kada se s prijezirom gledalo na bogate, to jest vlasnike kolekcija i umjetničkih djela, i kada im se to blago otimalo.
Podsjetio je i da su velike svjetske galerije i muzeji nastajali na sličan način, pa je spomenuo i nastanak Louvrea 1793. Stanje u Hvatskoj, kad je riječ o kolekcionarstvu, promijenilo se u posljednjih dvadeset godina, rekao je Zidić, te dodao kako su vlasnici privatnih galerija postali otvoreniji i povjerljiviji prema muzejima i galerijama u posudbi djela za razne izložbe.
Svjedoci smo da izložba nudi remek-djela hrvatske moderne, da su vlasnici samo vlasnici slika, a ne i duhovnog dobra što ga nude ta djela, koja su znak hrvatskoga kulturnog identiteta koji nitko od nas ne može svojatati jer identitet pripada svima nama, rekao je.
Ministar kulture čestitao je na realizaciji projekta, upozorio na dragocjenost izložbe i na bogatstva koja čuvaju privatnici u svojim zbirkama.
Izložba je okupila djela Bukovca, Becića, Račića, Kraljevića, Joba, Plančića, Vidovića, Šimunovića, Medovića, S. Raškaj, a završava djelima Antuna Motike, Varlaja i Gecana.
Zidić je najavio da će se projekt nastaviti te da bi trebao završiti izložbom i projektom hrvatskoga slikarstva u privatnim zbirkama od godine 1945. do 2005.
Izložba će biti otvorena do 3. prosinca.