države, razvoj regije i napredak u euroatlantskim integracijama, rekli su u četvrtak u zajedničkoj izjavi predsjednici tih država Stjepan Mesić, Filip Vujanović, Boris Tadić i predsjednik Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović na 14. sjednici Igmanske inicijative u crnogorskom Miločeru.
Oni su najavili da će nastaviti predano i odgovorno djelovati na suočavanju s istinom o događajima iz prošlosti.
Predsjednici navode da će ubrzano stvarati uvjete za povratak izbjeglih i prognanih, koji to žele, njihovu ekonomsku i socijalnu sigurnost ostanka i reintegracije, u čemu očekuju kontinuiranu podršku međunarodne zajednice.
"Nećemo dopustiti da pojedinci ili institucije na nižim nivoima, aktivno ili pasivno, potkopavaju izraženu političku volju na najvišem nivou da se izbjegli i prognani vrate", kaže se u zajedničkoj izjavi s redovitog godišnjeg sastanka Igmanske inicijative na kojem sudjeluju i šefovi misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Crnoj Gori, BiH, Hrvatskoj i Srbiji.
Predsjednici su kazali da će raditi na stvaranju uvjeta u kojima će nacionalne zajednice i manjine moći nesmetano afirmirati i njegovati nacionalne i kulturne osobenosti i biti integralni dio društva i države u kojoj žive.
Oni tvrde da će uspostaviti punu i trajnu suradnju u suzbijanju organiziranog kriminala i terorizma u suradnji s relevantnim međunarodnim organizacijama.
"Poticat ćemo jačanje kapaciteta naših država i usuglašavanje sa zakonodavstvom, praksom i organima Europske unije (EU) i drugih institucija u toj oblasti", navodi se u izjavi sa sjednice koja je ovaj put posvećena temi "Zemlje Daytonskog sporazuma na putu ka Europskoj uniji - rezultati i prepreke".
Mesić, Vujanović, Tadić i Radmanović su priopćili da će podržati rad Haškog suda, sa ciljem da se optuženi privedu pravdi i individualiziraju krivnje za počinjene ratne zločine.
"Osigurat ćemo uvjete i podršku za efikasno i pravedno procesuiranje i suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima", kaže se u izjavi predsjednika.
Oni ističu da će se angažovati na uklonjanju svih barijera za slobodno kretanje ljudi i dobara između Crne Gore, Srbije, Hrvatske i BiH.
"Sve to da bi se učinio postojanim režim neviznog prelaska granica građana naše četiri države, ali i prema drugim zemljama Europe i svijeta, što će zavisiti i od našeg približavanja EU", naveli su oni.
Tadić nije prisustvovao skupu u zbog, kako je priopćeno, obaveza, ali je ranije potpisao zajedničku predsjedničku izjavu.
Mesić je, sudjelujući na predsjedničkoj sjednici Igmanske inicijative, koja je u četvrtak popodne započela dvodnevno zasjedanje u Miločeru kod Budve, istaknuo da se ne treba bojati europske perspektive, jer "proces europskog ujedinjavanja ne može biti završen niti zaokružen bez jugoistoka Starog kontinenta".
Ističući kako taj proces ovisi o ispunjavanju europskih standarda i kriterija, Mesić je kazao kako je "Hrvatska na tom putu najdalje odmakla" te da "pregovori s Unijom, u osnovi, dobro teku", ukazujući na krupne korake i pozitivne pomake u području reforme oružanih snaga i policije, prilagodbe zakonodavstva europskim standardima te zaštite manjina.
Igmanska inicijativa je pokret formiran u Zagrebu 2000. godine i okuplja više od 100 nevladinih organizacija iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Cilj je normalizacija i napredak odnosa zemalja "Daytonskog četverokuta". Nosioci inicijative su Građanski odbor za ljudska prava iz Zagreba, novosadski Centar za regionalizam i Forum demokratske alternative iz Sarajeva.