Bulić je naveo kako se u 2007. očekuje rast fizičkog prometa do dva posto i prihoda od turističkih putovanja do 5 posto.
Strukturu smještajnih kapaciteta u hrvatskom turizmu ocijenio je vrlo nepovoljnom, a ilustrirao je to podacima Državnog zavoda za statistiku prema kojima u Hrvatskoj ima 900 tisuća smještajnih jedinica, od čega 45 posto u privatnom smještaju, 30 posto u kampovima, samo 13 posto u hotelskim sobama, a sedam posto u apartmanima.
To znači da pravog turističkog smještajnog proizvoda, koji ima ambiciju raditi široko sezonalno, Hrvatska ima samo jednu petinu od ukupnih smještajnih kapaciteta, kazao je.
Ocijenio je to izrazito nepovoljnim u odnosu na ostale konkurentske zemlje i nepovoljnim ukoliko Hrvatska želi biti ozbiljan igrač u mediteranskom turističkom krugu.
Rješenje vidi u povećanju hotelskog smještaja, kvalitete na tri, četiri i pet zvjezdica. To se, pojasnio je, može postići obnavljanjem smještajnih kapaciteta koji se bili u funkciji prije rata (gotovo 30 tisuća smještajnih jedinica), zatim da se podrži program razvoja malih i obiteljskih hotela te prenamjenama u turističke zone (bivših tvornica, vojnih objekata itd).
Bulić je ocijenio kako Hrvatska ima odličan image na inozemnom tržištu i realne šanse za veći turistički rast od zemalja Mediterana. Šansu za razvoj vidi u povećanju smještajnih kapaciteta i kvaliteti usluge.
"Nije vrlina biti jeftin, već naći ravnotežu između kvalitet i cijene", kazao je Bulić.
Organizator Kongresa, čija je glavna tema "Povećanje iskorištenosti hotelskih kapaciteta", je Hrvatska udruga hotelijera i restoratera (HUH).