"Tražim halal (oprost) od Islamske zajednice, bosanske uleme (svećenstva) i svakog bosanskog muslimana koji je moju izjavu razumio kao uvredu i omalovažavanje", stoji u pisanoj izjavi Sirijca poznatog po nadimku Abu Hamza koja je ovog vikenda dostavljena lokalnim medijima.
Ova izjava uslijedila je nakon Abu Hamzina susreta s poglavarom Islamske zajednice u BiH Mustafom Cerićem.
Abu Hamzin komentar tog razgovora bio je kako potpuno podupire nastojanja IZ za očuvanje jedinstva bošnjačko-muslimanskog korpusa te da osuđuje svaku neprimjerenu aktivnost i fizičke obračune među muslimanima.
Ovo je ujedno predstavljalo izravni odgovor na rezoluciju što ju je prošlog tjedna usvojio Rijaset (poglavarstvo) IZ u BiH osuđujući pojave nametanja agresivnog islama i upozoravajući kako se neće tolerirati pokušaji ugrožavanja stoljetne tradicije prakticiranja islama koje se pridržavaju muslimani u BiH.
Rezolucija izrijekom nije spomenula nijedno ime ili skupinu, no javnost u BiH odmah je priznala kako je rječ o upozorenju sljedbenicima tzv. vehabizma, pokreta nastalog u Saudijskoj Arabiji u 18. stoljeću koji se u BiH počeo širiti tijekom rata dolaskom mudžahedina.
Zagovornici teza o potrebi vraćanja izvornom islamu kakav se prakticirao u davnoj prošlosti doveli su u pitanje većinu običaja bosanskih muslimana - od odjeće preko načina molitve pa do osporavanja autoriteta IZ i njezinih imama, a pri nametanju svojih teza nisu se ustezali ni od primjene sile.
Konkretan povod za reagiranje Rijaseta IZ bili su fizički sukobi među muslimanima Sandžaka koje su isprovocirale vehabije.
Reis Cerić izjavio je kako opasnosti od takvog nečega u BiH zasad nema, a rezoluciju Rijaseta opisao je kao pravodobno i dobronamjerno upozorenje onima koji neće ili ne žele shvatiti potrebe muslimana u BiH.
Dio medija u BiH kao i istaknutih muslimanskih intelektualaca drži međutim kako je za ovakva upozorenja prekasno jer je vehabijski pokret u BiH puno jači nego što se ovime želi predstaviti.
Tjednik "Dani" tako postavlja pitanje zašto Cerić i Rijaset nisu reagirali kada je vehabija Muamer Topalović motiviran vjerskom mržnjom na Badnju večer 2002. godine kod Konjica pobio gotovo cijelu hrvatsku obitelj Anđelić.
Reakcije nije bilo ni kada je 23-godišnji mladić Vedad Hafizović, također sljedbenik vehabija, početkom ove godine u Sarajevu zaklao rođenu majku jer je odbila klanjati jutarnju molitvu na način na koji on to čini.
Na takvom je stajalištu i profesor Fakulteta islamskih znanosti u Sarajevu (FIN) dr. Jusuf Ramić.
"Ranije je trebalo reagirati i u osnovi rješiti problem", izjavio je Ramić lokalnim medijima upozoravajući kako su vehabije uzele maha te da uz otvoreno istupanje ponekad i napadaju vjernike koji se ponašaju drukčije od njih.
Da će vehabizam u BiH biti još jači i agresivniji drži još jedan ugledni profesor FIN-a dr. Adnan Silajdžić. Bez oklijevanja kvalificirajući vehabizam kao retrogradni pokret koji se nije u stanju suočiti s izazovima modernoga islama, Silajdžić u intervjuu "Oslobođenju" upozorava kako je ta skupina ljudi u BiH već "razdvojila roditelje i djecu, duhovnog poglavara i imame, profesore i studente, džemate, mahale i kvartove".
"Ocjene da naši muslimani žive krivovjerni islam je drska, bezobrazna i krajnje iritantna", kazao je Silajdžić no također je upozorio kako je dio krivnje za nastalo stanje i u IZ koja posebice mladima nije u stanju ponuditi odgovore na brojna pitanja suvremenog života.
Ne uspije li IZ reformirati svoje obrazovne institucije, vehabizam će dobiti na zamahu i postat će još snažniji i agresivniji, zaključio je Silajdžić.