O knjigama su govorili direktor Školske knjige Ante Žužul, ravnatelj Instituta za hrvatsku povijest Milan Kruhek, urednik za humanističke znanosti u "Školskoj knjizi" Dražen Budiša te autori Zdenko Radeljić i Mario Jareb.
Žužul je rekao kako sve tri knjige govore o krvavom i ideološki obojenom 20. stoljeću.
"Svaka od ovih knjiga otkriva po jedno svijetlo na tamu 20. stoljeća, koje smo proživjeli. Radelićeva knjiga je svojevrsna sinteza o Hrvatskoj u socijalističkoj jugoslaviji", rekao je ravnatelj Instituta za hrvatsku povijest Kruhek.
Budiša je ocijenio kako povijesna trilogija "Školske knjige" predstavlja dopunu znanja u našoj historiografiji. Autori su proučavali vrijeme u kojem su i sami bili dionici, napomenuo je.
Mario Jareb u knjizi "Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941." (665 str.) u pet dijelova piše o korijenima pokreta, nastanku i početcima djelovanja pokreta, djelovanju u Europi do atentata u Marseilleu, djelatnostima u Sjevernoj i južnoj Americi te djelovanju domovinskoga ustaštva.
Na kraju su, uz sažetak na engleskom jeziku, objavljeni izvori i literatura, popis kartica i kazala pojmova i imena.
U knjizi "Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991. - Od zajedništva do razlaza" (701 str.) Zdenko Radelić piše o stvaranju Jugoslavije i u njoj o položaju Hrvatske, osvajanju vlasti, oblikovanju komunističke Hrvatske i Jugoslavije, samostalnom putu (1948.-1966.), razilaženju u SKJ i državi, Hrvatskom proljeću, novoj politici i raspadu SKJ i Jugoslavije.
U knjizi skupine autora "Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat" (575 str.) Radelić piše o Hrvatskoj 1945.-1991., Davor Marijan o Hrvatskom ratištu 1990.-1995., Nikica Barić o srpskoj pobuni 1990.-1995., Albert Bing o Hrvatskoj u međunarodnoj zajednici, a Dražen Živić o demografskom okviru i gubitcima tijekom Domovinskoga rata 1991.- 2001., a na kraju knjige objavljena je kronologija "Hrvatska 1943.-1998."
Sve tri knjige zajednički su objavili zagrebački nakladnici "Školska knjiga" i Hrvatski institut za povijest.
Tijekom dana "Školska knjiga" je na Interliberu predstavila i poetsko-likovnu mapu, u kojoj su, uz poeziju Tina Ujevića, objavljene i slike Vatroslava Kuliša.
Također su predstavljene knjiga Augusta Stipčevića "Socijalna povijest knjige u Hrvata - Od glagolskog prvotiska (1483.) do hrvatskog narodnog preporoda (1835.)", te knjiga priređivača Vladimira Horvata "Autobiografija isusovca Bartola Kašića.
Objavljena je u prijevodi i izvorniku, a u njoj je i "Dodatak Autobiografiji isusovca Bartola kašića (1625.-1650.).
Kašićeva autobiografija objavljena je u prigodi obilježavanja 400. obljetnice dolaska isusovaca u Zagreb i 400. obljetnicu svećeničkoga zaređenja Bartola Kašića.