HINA - Financijski servis
Hrvatska zauzima 44. mjesto na Indeksu društvenog razvoja za 2006. godinu, a među 177 država na popisu život je najugodniji u Norveškoj, a najteži u Nigeru, pokazuje izvješće koje je u četvrtak objavio Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).
Hrvatska se u odnosu na 2005., popela za jedno mjesto, pokazuje izvješće koje je medijima dostavljeno iz Ureda stalnog predstavnika UNDP-a u Hrvatskoj.
Na vrhu ljestvice su iza Norveške Island, zatim Australija, Irska te Švedska, a na 8. je mjestu svjetska sila, Sjedinjene Države.
Dno ljestvice zauzimaju redom subsaharske zemlje pa su ispred Nigera, koji je zadnji, Sijera Leone, Mali, Burkina Faso, Gvineja-Bisau, Centralnoafrička Republika, Čad, Etiopija, Burundi, Mozambik, Demokratska Republika Kongo (167.).
Ida Mahečić iz hrvatskog ureda UNDP-a upozorava na važnost izvješća naslovljenog "Dalje od oskudice: Moć, siromaštvo i globalna kriza pitke vode" koje se bavi rastućom nestašicom vode i krizom vodoopskrbe koja odnosi dva milijuna dječjih života godišnje.
U velikom dijelu nerazvijenog svijeta voda je onečišćena i mnogo je veća prijetnja ljudskoj sigurnosti nego oružani sukobi, ističe to izvješće.
Dostava čiste vode, uklanjanje otpadnih voda i vodoopskrba tri su osnovna temelja za ljudski napredak, a čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup vodi, dok 2,6 milijardi nema pristup vodoopskrbi.
U Hrvatskoj je opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava oko 76 posto (za 2002.) a za idućih 15 godina planira se taj udio povećati na 85 do 90 posto, te osigurati potrebnu kakvoću vode svim korisnicima i smanjiti gubitke vode na razinu od 5 do 20 posto.
Da bi se riješio problem pitke vode i vodoopskrbe potrebno je izraditi Globalni akcijski plan koji bi trebale provesti države skupine G8 (industrijski najrazvijenije).
"Nereguliran pristup pravom sustavu vodoopskrbe ljepši je način da se kaže kako ljudi uzimaju vodu za piće, kuhanje i pranje iz rijeka, jezera, jaraka i kanala koji su često onečišćeni ljudskim i životinjskim izmetom", ističe Kevin Watkins, šef UNDP-ovog ureda za Izvješće o društvenom razvoju i glavni autor Izvješća.
Kriza vode ponajprije je kriza siromašnih, upozorava UNDP i navodi da 660 milijuna ljudi bez pristupa vodoopskrbi živi s manje od 2 dolara dnevno, a više od 385 milijuna s manje od jednog dolara dnevno.
Za ilustraciju siromaštva je dobar podatak da su stanovnici Norveške 40 puta bogatiji od stanovnika Nigera i da žive dvaput dulje.
Šokantno zvuči da je prihod 500 najbogatijih ljudi svijeta veći od 416 milijuna najsiromašnijih.
Globalni akcijski plan za vodu treba tu temeljnu potrebu učiniti ljudskim pravom a uz to države trebaju donijeti nacionalne strategije za vodu i vodoopskrbu. Potrebno je zatim povećati međunarodnu pomoć (Izvješće predlaže 3,4 do 4 milijarde USD godišnje)
Izvješće podcrtava i goleme nejednakosti u cijenama koje ljudi plaćaju za vodu pa stanovnici najsiromašnijih gradskih četvrti plaćaju litru vode uglavnom 5 do 10 puta više nego stanovnici visokih prihoda.
Izvješće upozorava da veliku većinu svjetskog pothranjenog stanovništva, kojih je prema procjenama u svijetu 830 milijuna, čine mali poljoprivrednici, stočari i radnici na poljoprivrednim dobrima i klimatske promjene mogle bi pojačati njihov nestalan i nesiguran pristup vodi a to bi najviše pogodilo ionako najteže pogođenu subsaharsku Afriku.
Međutim, za razliku od ratova i prirodnih katastrofa, globalna kriza nestašice vode ne potiče na organiziranu međunarodnu akciju, upozorava Watkins riječima "Kada se radi o vodi i vodoopskrbi, svijet pati od pretjeranog broja konferencija i nedostatka kvalitetnih akcija".
UNDP je svjetska mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država znanjem, iskustvom i potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. Djeluje u 166 država, pomažući im da nađu vlastita rješenja za izazove globalnog i nacionalnog razvoja. Razvojem lokalnih kapaciteta države se oslanjaju na ljude iz UNDP-a i široki raspon partnera ( http://www.undp.org).