Pregovarački odbor sindikata javnih službi, koji predstavlja oko 180.000 javnih službenika, osim načelnog dogovora o zajedničkim akcijama još ništa konkretno nije utvrdio, pa bi to sindikalni čelnici trebali učiniti nakon što vide što će biti na sutrašnjem mirenju.
Ako mirenje propadne, smatram da bi sve javne službe trebale organizirati opći štrajk, jer više nema vremena za nove pregovore, rekla je Hini predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalnih službi Hrvatske Spomenka Avberšek.
Prijedlog državnog proračuna za 2007. godinu, koji bi po neslužbenim informacijama trebao iznositi 108 milijardi kuna, naći će se već u ponedjeljak na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, a Vlada bi ga s iduće sjednice trebala uputiti u Hrvatski sabor.
Sindikati javnih službi prekinuli su pregovore o plaćama 2. studenog jer im je Vlada ponudila samo rast plaća od pet posto za iduću godinu. Stoga su otvorili kolektivni spor te najavili da će organizirati štrajk ako ne uspije postupak mirenja.
Tijekom pregovora sindikati su više puta istaknuli da im je Vladina ponuda neprihvatljiva te su zatražili da se zaposlenima u javnim službama, kroz nekoliko godina, postupno nadoknadi zaostajanje plaća za 21 posto za plaćama u privredi.
Sindikalci zahtijevaju pozicioniranje početnika s VSS-om u javnim službama barem na pet posto višu plaću od prosječne u privredi. Također traže božićnicu i regres od po 2.000 kuna neto, dar za djecu od 600 kuna i osnovicu za jubilarne nagrade od 2.000 kuna.
Bez obzira na to kakvu će odluku donijeti javne službe, tri sindikata prosvjete udružena u tzv. Vertikalu sindikata obrazovanja organizirat će štrajk u vrijeme rasprave u Saboru o novom proračunu, što vjerojatno znači u prosincu.
Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Zvonimir Laktašić rekao je Hini da prosvjetni sindikati imaju posebne zahtjeve, s obzirom da su njihovi članovi u lošijem položaju od ostalih zaposlenih u javnim službama.
Traže pravo na dodatak od četiri, osam i 10 posto na plaću za učitelje u osnovnom i srednjem školstvu s više od 30 godine radnog staža, pod jednakim uvjetima kao i za ostale javne i državne službenike. To znači da više ne bi trebali dodatno raditi još dva ili četiri sata tjedno.
Sindikati prosvjete traže i selektivni pristup plaćama u obrazovanju, budući da njihove plaće zaostaju od 400 do 800 kuna za plaćama u drugim javnim službama.
Stoga zahtijevaju dodatak na plaće od 10 posto, i to zbog obveze provedbe HNOS-a u osnovnom školstvu, državne mature i nacionalnih ispita u srednjem školstvu te Bolonjskog procesa u visokom školstvu.