Govoreći o dvjema anonimnim prijavama u kojima je prije izbijanja afere bilo navedeno da Riječka banka, odnosno glavni diler Eduard Nodilo neovlašteno stvara gubitke, Maletić je, među ostalim, kazao da je u prvom anonimnom pismu iz 1999. naveden manji gubitak te da se on mogao podmiriti iz tekuće dobiti i ne bi ugrozio stabilnost banke.
Na upit je li prvo anonimno pismo zanemareno, Maletić je kazao da se to ne bi moglo reći. Rekao je da je prvo anonimno pismo proslijeđeno u Riječku banku, da je iz banke prispio odgovor da je sve u redu, da podatci iz pisma nisu bili zabrinjavajući, a da je revizija dala pozitivno mišljenje o poslovanju.
Rekao je da je u to vrijeme bio vrhunac opće bankovne krize, da je HNB oskudijevao u kadrovima, a malo ih je bilo specijaliziranih za diferencijalne arbitraže.
Na upit zašto ni nakon drugog anonimnog pisma HNB nije odmah obavio nadzor, Maletić je rekao kako nije uobičajeno da se odmah obavlja nadzor te da je u pismu naveden gubitak koji nije bio tolik da bi HNB sve svoje resurse usmjerio u nadzor Riječke banke. Dodao je da je upravo dopis HNB-a kojim se poslije tražio nadzor u banci bio pokretač cijelog slučaja. Na upit bi li se nadzorom nakon drugog anonimnog pisma mogao otkriti gubitak, Maletić je odgovorio da bi to bilo teško ako su gubitci prikrivani, posebice jer je riječ o osjetljivu poslu diferencijalnih arbitraža.
Maletić je kazao da ugovori s dvjema inozemnim novčarskim kućama Carr Futuresom i Swiss Financeom, na osnovi kojih je ostvaren najveći gubitak nisu bili tipični ugovori, da je malo banaka imalo takve ugovore. Naveo je da ne zna kolika je bila izloženost Riječke banke u deviznom poslovanju te da je Riječka banka dostavljala HNB-u dnevne stavke i 15-dnevne proračune te je tada pretpostavljeno da su ta izvješća istinita.
Na upit bi li HNB prijavio svoga djelatnika koji bi po sličnim ugovorima stvarao gubitke i pri tome krivotvorio isprave, Maletić je odgovorio da svakako bi, a na upit je li mu poznato da je optuženi bivši predsjednik Uprave Ivan Štokić znao jesu li podatci iz anonimnih pisama lažni ili istiniti, kazao je da je na to teško odgovoriti.
Sutkinja Ika Šarić pročitala je na današnjoj raspravi anonimno pismo koje je primila u listopadu ove godine. U njemu se, među ostalim, navodi da je moguća korumpiranost nekih osoba u postupku i upozorava na odgovornost HNB-a. U pismu se navodi da se istina o slučaju želi zabašuriti, da je potrebno ispitati još neke osobe, odnosno da su ukupni gubitci Riječke banke veći od 300 milijuna dolara, a da je najveću štetu pretrpjela država.
Sutkinja Šarić upozorila je danas branitelje optuženih da dokazne prijedloge mogu davati do kraja glavne rasprave te kako smatra da ih ne će ni biti, jer ih do sada nisu dostavili. Naglasila je da nakon dokaznog postupka, odnosno izvješća vještaka, ne će prihvatiti nove dokazne prijedloge jer će to smatrati odugovlačenjem kaznenog postupka. Rok za završetak ponovna vještačenja je 15. studenoga, a branitelji na nalaz mogu dati primjedbe prije nastavka rasprave kako bi se vještak na njih mogao očitovati, kazala je sutkinja Šarić te nastavak rasprave zakazala za 11.prosinca ovegodine.
(Hina) xhsup yvkn