Uz Izviješće o napretku, koje Komisija izrađuje svake godine za sve zemlje kandidate (to su u ovom trenutku Hrvatska, Turska i Makedonija) i potencijalne kandidate (BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Albanija), bit će objavljena i strategija daljnjeg proširenja EU-a. Komisijin prijedlog strategije proširenja bit će temelj za raspravu na summitu čelnika Europske unije sredinom prosinca.
Čelnici EU-a su na svom summitu sredinom lipnja ove godine zadužili Komisiju da na jesen izradi posebno izviješće u kojem će dati svoj prijedlog definicije apsorpcijskih sposobnosti EU-a za prijem novih članica te se dotaknuti svih aspekata proširenja, uključujući i pitanje kako građani EU-a percipiraju proširenje.
Prema više izvora, u nacrtu Izviješća o napretku navodi se da više nije vjerojatno proširenje na veći broj država odjednom te da nijedna od zemalja jugoistočne Europe ne može računati na članstvo u kratkoročnom razdoblju, već u srednjoročnom ili dugoročnom.
Pod kratkoročnim razdobljem obično se smatra jedna do dvije godine, srednjoročnim od tri do pet, a dugoročnim preko pet godina.
Prije daljnjeg proširenja EU mora riješiti pitanje svoga institucionalnog okvira, jer sadašnji je dizajniran za 27 zemalja članica, a taj će broj biti popunjen 1. siječnja 2007. godine. To je pitanje trebalo biti riješeno prvim europskim ustavom, ali je njegova ratifikacija zapela nakon što su ga Francuzi i Nizozemci odbili na referendumima.
Njemačka, koja za dva mjeseca preuzima šestomjesečno predsjedništvo EU-a, najavila je da će njezin prioritet biti ustavno pitanje, koje bi, prema nekim ocjenama trebalo biti dovršeno do kraja 2008. godine.
Dovršenje ustavnog procesa moglo bi koincidirati s dovršetkom pristupnih pregovora Hrvatske s EU-om. Hrvatska namjerava dovršiti pregovore do 2009. godine.
Hrvatska je otvorila pristupne pregovore 3. listopada prošle godine i u proteklih godinu dana završila je proces screeninga, procjenu usklađenosti svoga zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom.
Stoga se očekuje da će izviješća sa screeninga u najvećoj mogućoj mjeri biti iskorištena za Izviješće o napretku, u kojem se detaljno opisuju odnosi između Hrvatske i EU-a, analizira stanje u pogledu političkih i gospodarskih kriterija za članstvo te iznose ocjene o sposobnosti preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva.
Prema francuskom dnevniku Le Figaro, izviješće će biti "strože nego se očekivalo".
"U Europskoj uniji koja se ne žuri s proširenjem, procjena napretka koji je Hrvatska učinila u pristupnim pregovorima bit će stroža nego se očekivalo", piše francuski dnevnik spominjući "nedostatak entuzijazma u implementaciji manjinskih prava i kod pomoći povratku izbjeglica, nedovoljnu borbu protiv korupcije, nedostatke kod izbora sudaca, slobode kretanja kapitala i reformama tržišta".
U Europskoj uniji je nakon neuspješnih referenduma o ustavu u Francuskoj i Nizozemskoj zavladao tzv. umor od proširenja, a to pokazuju i istraživanja javnog mišljenja. Posljednja istraživanja Eurobarometra pokazuju da je za proširenje samo 45 posto građana EU-a. Međutim, pristupanje Hrvatske podržava 56 posto europskih građana.