FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Konferencija u Zagrebu: proširenje EU-a se mora nastaviti

ZAGREB, 13. listopada 2006. (Hina) - Proces proširenja Europske unije mora se nastaviti do ulaska Hrvatske i zemalja jugoistočne Europe, ali je nužno proširenu Uniju reformirati na način da joj strukture postanu nadnacionalne, jer će jedino tako moći prevladati sadašnju krizu identiteta i funkcioniranja, rečeno je u petak u Zagrebu na međunarodnoj konferenciji Inicijative iz Pečuha.
ZAGREB, 13. listopada 2006. (Hina) - Proces proširenja Europske unije mora se nastaviti do ulaska Hrvatske i zemalja jugoistočne Europe, ali je nužno proširenu Uniju reformirati na način da joj strukture postanu nadnacionalne, jer će jedino tako moći prevladati sadašnju krizu identiteta i funkcioniranja, rečeno je u petak u Zagrebu na međunarodnoj konferenciji Inicijative iz Pečuha.

Jednodnevna konferencija Inicijative iz Pečuha, četvrta po redu, pod nazivom "Dovršenje prvog proširenja na istok (uključujući Bugarsku i Rumunjsku) i utjecaj proširenja na pristup Hrvatske", održava se u Hrvatskom novinarskom domu uz sudjelovanje veleposlanika Finske u Hrvatskoj Ilpa Manninena, veleposlanika iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH Damira Kušena, bivšeg stalnog predstavnika Austrije pri EU Manfreda Scheicha i stručnjaka iz Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Mađarske.

Konferenciju je otvorio veleposlanik Manninen, čija zemlja do kraja godine predsjeda EU, izrazivši nadu u konsolidaciju konsenzusa na razini EU oko nastavka procesa proširenja i to, kako je rekao, "na temelju postojećih uvjeta, bez novih".

"Europska unija mora imati sposobnost prihvaćanja novih članica u budućnosti, kao što ju je imala u prošlosti", istaknuo je finski veleposlanik.

Što se članstva Hrvatske u uniji tiče, Manninen je ponovio kako EU pridaje veliku važnost ispunjenju svih kriterija, ali i ocijenio kako "proces dobro napreduje".

O krizi EU i budućnosti procesa proširenja govorio je Manfred Scheich, ocijenivši najprije kako ne vidi razloga da se pregovori o članstvu između Hrvatske i Unije ne nastave jednakim tempom kao dosad, kao ni za to da EU ne poštuje obveze prema drugim zemljama regije.

No potom je naglasio kako je unija došla do ruba u pogledu unutarnje kohezije i sposobnosti odlučivanja i da je to odlučujuće pitanje za budućnost EU.

Prema njegovoj je ocjeni EU u višedimenzionalnoj krizi - krizi identiteta, krizi povjerenja vlastitih građana i latentnoj krizi funkcioniranja, koja se svodi na sposobnost odlučivanja - što je posljedica činjenice da se Unija nije produbila (reformirala) prije nego što se, ili u isto vrijeme kad se, proširila.

"Europska unija s 28, pa uskoro i tridesetak članica, apsolutno ne može funkcionirati na sadašnji način, već joj je nužno snaženje supranacionalnih struktura i postupaka", rekao je Scheich, objasnivši kako se pod time misli na odricanje zemalja članica od dijela nacionalne suverenosti u korist zajedničke uprave u Bruxellesu.

Kušen je sudionike konferencije upoznao sa stanjem u kojem se nalazi Hrvatska na putu prema EU, izrazivši načelno zadovoljstvo dosadašnjom dinamikom pregovora, ali i izrazivši nadu da se neke stvari, prije svega u tehničkoj provedbi, mogu ubrzati.

Dvojbe oko toga da li EU može funkcionirati s toliko različitih naroda, od kojih svaki ima vlastite interese i načine postojanja ocijenio je neutemeljenima, ustvrdivši da se identiteti ne sukobljuju, već nadopunjuju i da međusobne razlike oplemenjuju uniju, jer jačaju pluralizam.

Zato je procijenio i da su katastrofični opisi sadašnje krize EU bili pretjerani, izrazivši uvjerenost da je unija već na pragu izlaska iz nje te ustvrdivši da je prestanak procesa proširenja nemoguć, jer bi EU izgubila smisao.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙