Ideja je začeta prije 2000 godina, kada je Aristotel 350. g. poslije Krista zapisao: "Čovjek je po prirodi političko biće", a Hibbingov suradnik, profesor John Alford sa sveučilišta Rice poručuje da znanstvenici žele dalje graditi tu postavku.
Genetičari žele, naime, dokazati da se društvena stajališta mogu naslijediti, i dosad su utvrdili snažnu povezanost gena i društvenog ponašanja.
Lindon Evans, profesor genetike i psihijatrije proučavao je 8000 parova jednojajčanih i dvojajčanih blizanaca koji su iznosili svoje mišljenje o, primjerice, molitvi u školi, nuklearnoj energiji, ravnopravnosti žena i smrtnoj kazni.
Jednojajčani blizanci, koji imaju isti genetski kod, puno su češće jednako odgovarali na pitanja nego dvojajčani blizanci.
Pretpostavimo li da i jednojajčani i dvojajčani blizanci odrastaju u istoj okolini, onda te razlike moraju biti genetski uvjetovane, zaključili su Hibbing i njegovi kolege.
No, nisu svi znanstvenici spremni prihvatiti teoriju.
"Sama pomisao da se nešto poput političke ideologije može naslijediti nejasna je, besmislena i povijesno netočna", tvrdi Evan Charney sa sveučilišta Duke.
Sve sličnosti u političkim stajalištima blizanaca mogu se pripisati okolini, a ne genetici, kaže Charney. "Ja nisam dokazao da na formiranje tih stajališta utječe okolina, ali ni oni nisu dokazali da ih nosimo u genima", dodaje.
Hibbing priznaje da njegovo istraživanje nije završeno te da "zasad nisu otkriveni specifični geni koji bi bili povezani s političkim osobinama", ali je uvjeren da politička stajališta nisu tek slučajna mišljenja nastala kombinacijom utjecaja iz okoline u kojoj odrastamo.
U sljedećoj fazi istraživanja znanstvenici će promatrati kako reagira mozak ispitanika dok odgovaraju na pitanja o političkim temama.