HINA - Financijski servis
Analitičari zagrebačkog Ekonomskog instituta prognoziraju da će u Hrvatskoj u ovoj godini biti ostvaren rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,7 posto, a u idućoj godini 4,5 posto.
Najsnažniji doprinos rastu u idućoj će godini davati investicije i osobna potrošnja, uz daljnje jačanje izvoza, ističe se u priopćenju za javnost u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.
Ekonomski institut i u najnovijem je broju te publikacije ostao pri procjeni gospodarskog rasta od 4,7 posto u ovoj godini, ali je u odnosu na procjenu iz Outlooka objavljenog krajem srpnja na više, sa 4,2 na 4,5 posto, korigirao procjenu stope rasta za iduću godinu.
Hrvatsko je gospodarstvo u drugom tromjesečju 2006. zabilježilo rast od 3,6 posto, što je određeno usporavanje u odnosu na prvo tromjesečje kada je rast iznosio respektabilnih 6 posto, navodi se u priopćenju u povodu novog broja Outlooka.
Naglašava se također da je nakon kratkotrajne stagnacije, industrijska proizvodnja snažno porasla u srpnju i kolovozu najavljujući zadržavanje pozitivnih gospodarskih trendova u nastavku godine.
U priopćenju se ističe da su prognoze Ekonomskog instituta za ovu i iduću godinu prikazane u publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly prilično optimistične - očekuje se rast BDP-a od 4,7 posto u ovoj godini, te 4,5 posto u idućoj godini.
Glavni izvori rasta neće se značajnije mijenjati u odnosu na trenutno stanje, bit će to prvenstveno osobna potrošnja i investicije, uz solidan rast izvoza.
Stručnjaci IEkonomskog instituta očekuju dodatni porast osobne potrošnje zbog očekivanog ubrzanja rasta plaća i povećanja transfera stanovništvu (povrat duga umirovljenicima i financiranje mjera populacijske politike).
Iako će investicije usporiti rast, s oko 9 posto koliko se očekuje u ovoj godini, na 5 posto u idućoj godini, ukupan će trend ostati pozitivan, sa solidnim dugoročnim izgledima.
Izvoz roba i usluga trebao bi nastaviti pozitivne tendencije dosežući realni rast od 7,3 posto u 2006. i 6,5 posto u 2007. godini, pomažući time smanjivanju deficita na tekućem računu sa 7,8 posto, koliko se očekuje u ovoj, na 7 posto u idućoj godini, procjene su analitičara Ekonomskog instituta.
Oni očekuju i nastavak pozitivnih trendova na tržištu rada - zaposlenost bi mogla rasti po stopi od oko 1 posto na godinu, uz istovremeno smanjivanje nezaposlenosti i ubrzavanje rasta plaća.
Predviđa se i postupno smanjenje inflacije, sa prosječnih 3,4 posto u ovoj na oko 3 posto u 2007., uz zadržavanje prilično stabilne razine tečaja kune prema euru, a u 2007. se ipak očekuju i umjereniji rast kredita.
Analitičari Ekonomskog instituta upozoravaju i na značajne rizike za ostvarenje projiciranih kretanja.
"Interes inozemnih investitora za ulaganje u Hrvatsku mogao bi oslabiti zbog rastućih nepoznanica vezenih uz politiku proširenja EU. Neizvjesnost postoji u pogledu uspješnosti mjera monetarne politike usmjerenih na zadržavanje rasta inozemnog duga. Daljnji bi nastavak snažne kreditne aktivnosti povećao ranjivost hrvatskog gospodarstva u slučaju internih ili eksternih šokova. Veliki se izazovi za fiskalnu politiku očekuju u izbornoj 2007., pri čemu postoji rizik da fiskalni deficit bude veći od projiciranih 3 posto", navodi se u priopćenju.