Neizvjesnosti nema jedino kada je riječ o sastavu budućeg Predsjedništva BiH. Sukladno Ustavu BiH, Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Haris Silajdžić dužnost članova kolektivnog predsjedništva trebaju preuzeti u naredna dva tjedna, a primopredaja je zasad neslužbeno i samo u medijima najavljena za 6. studenoga.
Pregovori o upostavi vladajuće većine na državnoj razini još uvijek traju, a sarajevsko "Oslobođenje", podsjećajući kako su se o koaliciji ovog tjedna dogovorili Silajdžićeva Stranka za BiH (SBiH) i HDZ 1990. Bože Ljubića, ocjenjuje kako bi to moglo "dodatno otežati razgovore o formiranju vlasti u državi".
Dopredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Adnan Terzić izjavio je kako koalicija Ljubić-Silajdžić doista može biti ozbiljna zapreka uspostavi nove vlasti u BiH.
SDA je ranije planirala da hrvatske interese u novoj vladajućoj koaliciji zastupa HDZ BiH Dragana Čovića, a ta je stranka važnog partnera dobila i na srpskoj strani s obzirom da je podupire Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.
SNSD također izražava otvoreno protivljenje bilo kakvom koaliranju sa SBiH a time i s HDZ 1990.
Dodik pri tom nema ništa protiv koaliranja sa SDA, s čijim je predsjednikom Sulejmanom Tihićem o tome i pregovarao u Banja Luci.
"Silajdžić i Dodik trebaju sjesti i razgovarati", izjavio je Tihić nakon banjalučkog susreta podsjećajući kako je SDA načelno dogovorila postizbornu suradnju sa SBiH.
Predsjednik SDA također i dalje drži otvorenom mogućnost uspostave tzv. reprezentativne vlade koja bi uključila predstavnike svih značajnijih stranaka pri čemu bi se mjesta našlo i za Socijaldemokratsku partiju (SDP).
Osnova sporenja oko budućih koalicija i dalje je odnos prema ustavnim promjenama u BiH.
Stranke koje su podržale paket ustavnih reformi dogovorenih u proljeće ove godine imaju većinu u novom sazivu Zastupničkog doma Parlamenta BiH no usvajanju tih amandmana nastavljaju se protiviti SBiH i HDZ 1990. uvjetujući time i koalicijska partnerstva.
"Veoma je važno da i SBiH pokaže volju za razgovore, dogovore i kompromise", izjavio je Tihić sugerirajući kako bi ipak trebalo najprije formirati vlast pa onda inicirati ponovno usvajanje ustavnih promjena u Parlamentu.