Biračka mjesta, njih 4299, bit će otvorena od 7 do 19 sati a nešto više od 2,7 milijuna registriranih glasača ovoga će puta imati priliku odlučiti se između 36 političkih stranaka, osam koalicija i dvanaest neovisnih kandidata. Na kandidatskim listama naći će se ukupno 7.245 imena.
Svi registrirani birači na razini BiH odlučivat će o novom sastavu Predsjedništva BiH te Zastupničkog doma Parlamenta BiH.
Birači iz Federacije BiH još će uz to glasovati za zastupnike u Zastupničkom domu federalnog parlamenta te za nove sazive skupština deset županija.
U Republici Srpskoj, uz opće izbore na državnoj razini, izravno će se birati predsjednik i dva dopredsjednika tog entiteta i novi saziv Narodne skupštine RS.
Novost ovogodišnjih izbora u BiH je tzv. pasivna registracija birača uvedena umjesto ranijeg obveznog posebnog prijavljivanja na birački popis. To znači kako će sve osobe koje posjeduju novu, elektronički čitljivu osobnu iskaznicu BiH moći glasovati, a najavljeno je kako će ovi dokumenti biti izdavani i u dane vikenda, odnosno izbora, kako bi se glasovanje omogućilo svima koji na to imaju pravo.
Izbore u cijelosti provodi Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP), a njihovu regularnost nadzirat će više od tri tisuće promatrača, među kojima će biti najbrojniji predstavnici različitih nevladinih organizacija.
OESS je također akreditirao nešto više od 200 promatrača, a zanimljivo je kako će izbore u BiH nadzirati i predstavnici Izbornog povjerenstva Afganistana.
Rijetka ispitivanja javnog mišljenja, čiji su rezultati objavljeni, ukazuju kako je već sada siguran pobjednik samo aktualni premijer RS Milorad Dodik, odnosno njegova Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji je srpsko biračko tijelo posebice mobilizirao najavama o mogućem referendumu o neovisnosti tog entiteta.
Očekuje se kako će ta stranka osvojiti najmanje 40, a možda i više od 50 posto glasova na razini entiteta te tako ukloniti s vlasti Srpsku demokratsku stranku (SDS), koja je bila sigurna na vlasti punih 15 godina.
U Federaciji BiH među strankama s pretežitim bošnjačkim članstvom tijesna će se utrka, po svemu sudeći, voditi između Socijaldemokratske partije (SDP), Stranke demokratske akcije (SDA) i Stranke za BiH (SBiH).
Prema istraživanjima instituta IFIMES iz Ljubljane, svaka od ove tri stranke može računati na po dvadesetak posto glasova iz Federacije.
Među strankama s hrvatskim predznakom najveća je promjena u odnosu na prethodne godine podjela unutar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), odnosno rivalstvo između HDZ BiH, na čijem je čelu Dragan Čović i HDZ 1990., Bože Ljubića, koji uživa otvorenu potporu HDZ-a Hrvatske.
Čelnici obje stranke najavili su kako očekuju uvjerljivu pobjedu, no analize IFIMES-a prednost su ipak dale Čovićevoj stranci, kako u natjecanju za zastupnička mjesta tako i njezinu kandidatu Ivi Miri Joviću u utrci za Predsjedništvo BiH.
Nije, međutim, isključeno kako bi iznenađenje ovih izbora mogao biti SDP-ov kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Do konačnog prebrojavanja glasova biti će krajnje neizvjesna utrka između Sulajmana Tihića i Harisa Silajdžića, koji se natječu za mjesto bošnjačkog člana u državnom vrhu, dok je potpuno sigurno kako će Srbe u njemu ubuduće zastupati Nebojša Radmanović iz SNSD-a.
Visoki predstavnik za BiH Christian Schwarz-Schilling izjavio je kako osobno nema favorita na ovim izborima te da će raditi sa svakom vladom koja bude izabrana. Pozvao je ipak građane BiH da svakako glasuju.
"Ovi izbori su od posebne važnosti, jer se mijenja priroda prisutnosti međunarodne zajednice u BiH", kazao je Schwarz-Schilling.
On je time podsjetio kako će od kvalitete novoizabrane vlasti ovisiti hoće li Ured Visokog predstavnika (OHR), sa sadašnjim praktično neograničenim ovlastima, biti zatvoren polovicom iduće godine.
Prvi nepotpuni rezultati izbora očekuju se u nedjelju u ponoć, kada bi SIP trebao objaviti ishod glasovanja za članove Predsjedništva BiH.