Na sjednici je postignut konsenzus o tome da je potrebno voditi uspješne pregovore, ali i aktivirati ZERP, izjavio je novinarima predsjednik Nacionalnog odbora Ivica Račan.
Na pitanje bi li aktiviranje ZERP-a moglo Hrvatskoj izazvati probleme, odgovorio je da su problemi mogući, osobito sa susjednim zemljama, no da se s time moramo znati suočiti. No, dodao je, ne vjerujem da to može bitno ugroziti pregovore sa EU-om. Sve probleme koji mogu nastati u pregovorima treba rješavati u hodu, rekao je i podsjetio da su Slovenija i Italija proglasile ekološki dio pojasa te da stoga nema razloga da i Hrvatska ne učini isto. Do sada smo štošta trebali napraviti za primjenu ZERP-a kako ne bi bio samo mrtvo slovo na papiru, zaključio je Račan.
Za Hrvatsku je važno da uđe u EU, ali još je važnije kako, ocijenio je predsjednik HSS-a Josip Friščić naglasivši da trebamo gospodariti svojim morem, a ne prepustiti ga drugima. Naša diplomacija u pregovorima ima i snagu i argumente, ustvrdio je.
Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Gordan Jandroković (HDZ) važnim smatra zaštititi interese hrvatske države i hrvatskih ribara, ali i dinamiku pregovora s EU. Na tom tragu bila je i današnja prezentacija o problematici ZERP-a oko čega je nužan konsenzus svih političkih stranaka, ustvrdio je.
Član Nacionalnog odbora Tonči Tadić (HSP) podsjetio da je 2001. bilo lakše provesti HSP-ov prijedlog o proglašenju ZERP-a, ali smatra da je to i danas moguće. Poučnim primjerom naveo je Maltu koja je u svom ribolovnom pojasu ograničila ribolov na plovila koja čine prosjek malteške flote. To znači da loviti mogu i stranci, ali pod istim uvjetima i sa sličnim plovilima kao Maltežani, rekao je.
Prezentirajući poglavlje o ribarstvu, voditeljica pregovaračkog tima za područje poljoprivrede Ružica Gelo naglasila je da hrvatska ribarstvena politika treba biti usmjerena na očuvanje postojećih ribljih resursa kako budućim generacijama ne bi ostavili "mrtvo more". Važno je znati pravac djelovanja Hrvatske u sektoru ribarstva, čiji se značaj, naglasila je, ne mjeri kroz udio BDP od jedan posto ili broj zaposlenih, već kroz očuvanje biološki ugroženih područja, posebno otoka.
"Razumljiva je frustracija ribara jer neka pitanja nisu riješena godinama, pa ni 70-ih kad su to činile druge zemlje, no pitanje je, da li je naša politička elita danas spremna dovesti u pitanje pregovore o pristupanju", upitala je Gelo.
Napomenula je da se i reforma zajedničke ribarstvene politike EU iz 2000. temelji na očuvanju bioloških resursa i pojačanom nadzoru pa se ide ka ograničavanju ribolovnih kapaciteta (broja plovila, snage i tonaže) i učinkovitijoj kontroli i nadzoru, među ostalim i uvođenjem satelitskog nadzora plovila.