Uspjeh Malte u zaštiti nacionalnih interesa u pregovorima s EU istaknuo je i predsjednik Stjepan Mesić, koji je ujedno dodao da dvije zemlje nemaju nikakva otvorena politička pitanja te vrlo dobro multilateralno surađuju, no da je nužno poboljšanje bilateralne suradnje, za koju postoji osnovni zakonski okvir.
Obzirom na veličinu tržišta Hrvatske i Malte, uz poboljšanje međusobne suradnje, dodao je Mesić, dvije zemlje trebaju nastojati i na zajedničkom izlasku na treća tržišta, odnosno međusobno se koristiti za pristup susjednim tržištima.
Za takvu suradnju, prema riječima predsjednika Malte Edwarda Fenecha-Adamija, izuzetno je značajna činjenica da objema zemljama prolaze ključni prometni i trgovinski pravci - Hrvatskom prema središnjoj Europi, Maltom prema Africi.
Adami je istaknuo i kako gospodarstvenici Malte sve više pokazuju interes za suradnju s Hrvatskom, posebice na području pomorstva (prometa i brodogradnje) i turizma.
Brodogradnja čini i okosnicu trgovinskih odnosa Hrvatske i Malte, pa se tako više od 90 posto ili 103,55 milijuna dolara prošlogodišnjeg hrvatskog izvoza u tu zemlju, prema podacima HGK, odnosi na putničke i izletničke brodove, trajekte, teretne bodove, teglenice i sl.
Izvoz brodova razlog je i značajnog suficita na hrvatskoj strani u robnoj razmjeni s Maltom. Hrvatski izvoz u Maltu lani je, naime, iznosio 114,7 milijuna USD, dok je uvoz iz te zemlje bio na razini manjoj od dva milijuna USD.
Nakon plenarnog dijela foruma, u HGK su održani i individualni poslovni razgovori gospodarstvenika dviju zemalja, za koje je bilo prijavljeno po 20-tak tvrtki iz obiju zemalja.