Tim bi izmjenama Vlada ustvari braniteljima odobrila reprogram kredita koje je Hrvatski fond za zapošljavanje tijekom 1999. i 2000. plasirao putem Hrvatske poštanske banke i tadašnje Varaždinske banke, odnosno sadašnje Zagrebačke banke-Regionalni centar Varaždin.
Ujedno bi se hrvatski branitelji korisnici tih kredita izjednačili s korisnicima kredita po kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske plasiranih putem HBOR-a.
Vlada, naime, predlaže da se i braniteljima koji su koristili kredite za zapošljavanje i samozapošljavanje preko dvije navedene banke rok otplate tih kredita produžio na 20 godina, uključujući poček od 5 godina, a za vrijeme otplate ne bi se obračunavala kamata.
Tako bi se reprogramirala dospjela i nedospjela potraživanja (glavnica uvećana za redovnu kamatu) počev od 1. srpnja ove godine.
Reprogram bi obuhvatio i hrvatske branitelje korisnike kredita protiv kojih je pokrenut ovršni postupak, ili su im krediti zbog neredovite otplate otkazani, te su protiv njih pokrenute sudske tužbe. Uvjet za to je da su kredit iskoristili namjenski, te da prethodno podmire nastale troškove sudskog postupka.
Prema dostupnim podatcima, Hrvatski zavod za zapošljavanje je tijekom 1999. i 2000. odobrio ukupno 26,4 milijuna kuna kredita za zapošljavanje i samozapošljavanje, od čega se 248 kredita odnosi na kredite hrvatskih branitelja u poljoprivredi i izvan poljoprivrede.
Krajem travnja ove godine hrvatski su branitelji uredno otplaćivali 106 kredita, dok je neurednih i otkazanih (u ovrsi) bilo 142 kredita, a ukupan dug po tim kreditima je iznosio 13,1 milijun kuna.
Vlada će sutra, prema najavama, odbaciti ponudu njemačke tvrtke Rohrwerk Maxhuette za kupnju sisačke Valjaonice cijevi, te raspisati novi natječaj za privatizaciju te tvrtke, kao i šibenskog TLM-a.
Novim natječajem 100 postotni udio u Valjaonici cijevi Sisak bit će ponuđen po cijeni 25 posto od nominalne vrijednosti, odnosno početnoj cijeni od 101,26 milijuna kuna, a za 80,2 posto dionica TLM-a početna cijena će iznositi 44,27 milijuna kuna, ili 10 posto nominale.
Prvi natječaji za privatizaciju sisačke Valjaonice cijevi i TLM-a bili su raspisani početkom rujna i to po nominalnoj vrijednosti. Na natječaj za TLM se nije javio nitko, a za sisačku željezaru ponudu je dala samo njemačka tvrtka, no riječ je o neobvezujućoj, te ponudi uvjetovanoj detaljnim due dilligenceom nakon čega ponuđač zadržava pravo potpunog odustajanja.
Sa sutrašnje sjednice, Vlada će Saboru na donošenje uputiti prijedlog izmjena Zakona o deviznom poslovanju kojim se uz ostalo predviđa potpuna liberalizacija ulaganja rezidenata i nerezidenata u vrijednosne papire.
Taj je zakonski tekst dio usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, a u tom su paketu i prijedlozi zakona o pružanju usluga u turizmu, o oružju, te o zaštiti životinja koji bi se sutra također trebali naći pred Vladom.