"Prema riječima finskog premijera, ne postoje nikakve institucionalne ili ustavne prepreke da Hrvatska ne postane članica Unije zbog odbacivanja europskog ustava u Francuskoj i Nizozemskoj", rekao je Šeks u izjavi hrvatskim novinarima nakon sastanka s Vanhanenom, čija zemlja do kraja godine predsjeda Europskom unijom.
Sporazum iz Nice predviđa 27 zemalja članica Europske unije, okvir koji će biti dosegnut prijamom Bugarske i Rumunjske. Daljnje proširenje EU-a trebao bi omogućiti europski ustav, ali je njegova ratifikacija zapela nakon što su ga Francuska i Nizozemska odbacile na referendumu.
Premijer Vanhanen je osobito zaslužan što je od 13 izvješća o pregovaračkim poglavljima, koliko ih je ukupno stiglo u Zagreb, za vrijeme finskog predsjedanja Unijom stiglo njih deset, rekao je Šeks.
"Finska je putem svog predsjednika vlade dala snažan doprinos i potporu hrvatskom putu u Europsku uniju", rekao je Šeks, koji se tijekom popodneva u Helsinkiju sastao i s članovima Velikog odbora finskog parlamenta, tijela koje je mjerodavno za pitanja vezana uz Europsku uniju.
Na kraju svog službenog posjeta Finskoj, Šeks je naglasio da je u razgovorima s finskim dužnosnicima i predstavnicima parlamentarnih stranaka Hrvatska dobila "ne retoričku, nego snažnu efektivnu potporu" da neće biti nikakvih zapreka da Hrvatska 2009. godine postane članicom Unije, ako do tada sama ispuni sve uvjete.
Šeks se u utorak prijepodne sastao sa svojim finskim kolegom Paavom Lipponenom koji je nakon susreta izjavio da je realno očekivati da će Hrvatska do 2009. godine ispuniti uvjete za članstvo u Uniji. Ujedno je izrazio uvjerenost da će Unija do tada riješiti pitanje europske ustavne krize izazvane odbacivanjem toga dokumenta na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj i omogućiti si daljnje proširenje.