Ravnateljica Gimnazije Anđelka Dukat naglasila je da je ta škola najstarija u Hrvatskoj i jedna od najstarijih u Europi.
Klasičnu gimnaziju osnovali su isusovci 3. lipnja 1607. i bila je jedan od temelja kasnije osnovanoga zagrebačkog sveučilišta, istaknula je ravnateljica dodavši da su ju pohađali neki od najuglednijih hrvatskih intelektualaca.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks rekao je da je to izniman događaj za hrvatsku kulturu jer je riječ o četiri stoljeća neprekinutog rada.
"To svjedoči o iznimnoj tradiciji i malo je institucija u svijetu koje se time mogu ponositi", rekao je dodavši da profesori i đaci ni u doba dvaju totalitarizama, koji su vladali u Hrvatskoj, nisu prekinuli veze s Europom.
Kao primjer da je učenje klasičnih jezika, grčkog i latinskog, izuzetno važno, Šeks je rekao da vlada u Finskoj, koja trenutačno predsjeda Europskom unijom, izdaje bilten, uz ostale jezike Unije, i na latinskom.
Obilježavanju obljetnice nazočan je bio i tajnik HAZU-a akademik Slavko Cvetnić, te glavni hrvatski pregovarač za pristupanje Europskoj uniji Vladimir Drobnjak, i sami bivši učenici te škole.
Proslava obljetnice zagrebačke Klasične gimnazije raznim događajima nastavit će se do lipnja iduće godine.
Kada je škola počela s radom 1607., u prvoj je godini upisano 260 učenika. Radilo se po isusovačkom programu utemeljenom na sintezi klasične izobrazbe obogaćene kršćanskim moralnim načelima. Osobito se njegovao i poticao natjecateljski duh. Svaki je učenik imao takmaca "aemulus", kojega je nastojao prestići u učenju i vladanju.
Na dan otvorenja škole izvedena je prva dramska predstava "Actio comica" na latinskom jeziku, u kojoj su mladi glumci slavili ljepote domovine Hrvatske i ta tradicija dramskog rada zadržana je do danas. Nakon ukinuća isusovačkog reda 1773., škola prelazi u državne ruke.
Za vrijeme Domovinskog rata 2. svibnja 1995., prilikom raketiranja Zagreba, škola je bila pogođena za vrijeme nastave. Štete počinjene na zgradi ubrzo su uklonjene i gimnazija je nastavila s radom.