O Prelogu su govorili predsjednik HAZU-a Milan Moguš i zamjenik tajnika Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Nenad Trinajstić, a u glazbenom dijelu programa Goran Končar i Ida Gamulin izvodili su djela Dore Pejačević.
Moguš je ocijenio kako je Prelog cijeloga sebe i sav svoj, kako je rekao, genijalni um posvetio kemiji.
"Pokušao je proniknuti u najskrivenije kutke organske kemije otkrivši nove znanstvene svjetove", napomenuo je, dodavši kako je to što je sam dosegnuo podario svojim učenicima, a preko njih znanosti te kemijskoj i farmaceutskoj industriji.
Trinajstić smatra kako na Prelogov život treba gledati kao na putovanje kroz vrijeme sa šest postaja.
Rođen je u Sarajevu 23. srpnja 1906., u Zagreb prelazi nakon 1915., zatim 1919. odlazi ocu u Osijek, a nakon završene gimnazije upisuje studij u Pragu.
Trinajstić je podsjetio, kako je nakon studija iz Praga došao u Zagreb, gdje postaje docent iz organske kemije na Tehničkom fakultetu. Iz Zagreba 1941. odlazi u Zuerich i tamo ostaje do smrti, napomenuo je, dodavši kako se tamo smjestio na ETH-u kod prvoga hrvatskog nobelovca Lavoslava Ružičke.
"Za istraživanja iz područja stereokemije velikih organskih i biologijskih molekula dobio je 1975. Nobelovu nagradu", podsjetio je.
Vladimr Prelog je umro 1998. u Zuerichu, a urna s njegovim pepelom prenesena je 2001. na zagrebačko groblje Mirogoj.
Osim Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga, Nobelovu nagradu za književnosti, od Hrvata, dobio je Ivo Andrić.