Glavne su teme dvodnevnoga skupa prilagodba ribarstva Europskoj uniji i zahtjev za što ranijom punom primjenom Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP).
"Izmjena propisa nije sama sebi svrha, nego treba biti podloga koja će omogućiti primjenu ZERP-a na brodove iz EU što je prije moguće", naglasio je Kalmeta, ali, dodao je, "za to treba vremena i Saboru i Vladi i posebno diplomaciji, jer svaka odluka o ZERP-u ima međunarodnu težinu i konotacije što traži dobru pripremu".
Te su Kalmetine riječi izazvale glasno negodovanje kod okupljenih ribara koji traže neodgodivu primjenu ZERP-a prije početka pregovora s EU.
Ministar im je, na inzistiranje o datumu pune primjene ZERP-a, uzvratio kako ne može kazati kada će to biti, ali svakako što prije. Naglasio je kako nema dvojbe glede konačnog rješenja, ali da nam ne smije biti svejedno kojim ćemo putem do njega doći.
Pozvao je ribare da ostanu u pregovaračkom timu kako bi zajednički izradili pregovaračka stajališta i pridonijeli zaštiti vlastitih interesa, a to je puna zaštita hrvatskog ribarstva i riboprerađivačke industrije te zaštita resursa.
To se najbolje može postići pragmatičnom primjenom propisa ZERP-a za svih jednako i uz pojačani nadzor Pojasa, poručio je Kalmeta dodajući kako se radi na proglašenju Jadranskog mora posebno osjetljivim područjem u kojemu bi se zabranila izmjena balastnih voda, što je posebno značajno s ekološkog aspekta.
Podsjetio je kako je Vlada omogućila modernizaciju i obnovu ribarske flote bespovratnim sredstvima u iznosu od 218 milijuna kuna, što je 30 posto vrijednosti gradnje 26 novih brodova. Ove su godine izgrađena četiri nova broda, ugovoreno ih je pet, a u planu ih je još sedam.
Nasušna potreba ribara su i ribarske luke s veletržnicama, rekao je Kalmeta, pa se planira gradnja barem po jednog takvog objekta u svim primorskim županijama. Upozorio je na nerazumijevanje lokalnih čelnika koji, umjesto ribarima, vezove ustupaju jahtama zbog čega se pripremaju izmjene zakona o pomorskom dobru i ribarskim lukama koji će ih na to obvezivati.
Predsjednik Ceha ribara Tonči Božanić naglasio je kako ribari inzistiraju na primjeni ZERP-a prije početka pregovora s EU, jer su stavljeni u nepovoljan položaj u odnosu na one iz susjednih zemalja, zbog čega Hrvatska gubi na stotine milijuna kuna.
Na dvodnevnom skupu ribari razmatraju i pregovaračka iskustva Malte s Unijom na području ribarstva, budući da je ta država ZERP uspjela sačuvati za svoje ribare. O tome su izlagali i predstavnici Ministarstva poljoprivrede Anthony Gruppeta i Nacionalne ribarske zadruge Raymond Bugeja.
O grčkim rezultatima na području regulacije prometa ribom govorio je predstavnik Sektora za poljoprivredu i ruralni razvitak Vassilious Konstantinidis.