Podaci za prva dva tromjesečja ove godine o ulaganjima u Hrvatsku, kao i za cijelu prošlu godinu pritom pokazuju da se najveći dio tog iznosa odnosi na vlasnička ulaganja, koja su lani iznosila 765 milijardi eura, a u prvoj polovici ove godine 313 milijardi eura.
No, dodao je Škudar, sve značajniji udio u ukupnom iznosu stranih ulaganja zauzima zadržana dobit, koja linearno raste od 1997. godine, da bi lani iznosila 568 milijuna eura, a samo u prvih šest mjeseci ove godine 528 milijuna eura.
To pojašnjava činjenicom da u Hrvatskoj posluje sve više stranih kompanija, čije je poslovanje sve uspješnije, odnosno profitabilnije, ali i njihovom većom sklonošću da dio dobiti zadrže u Hrvatskoj. Dok su 2004. godine te kompanije zadržavale oko 50 posto ostvarene dobiti, lani je taj udio iznosio oko 70 posto, rekao je Škudar.
Podaci HNB-a ukazuju i na sve veću dominaciju ulaganja iz zemalja Europske unije. Tako se u razdoblju od 1993. do 2004. godine na 15 'starih' članica odnosilo 71 posto ukupnih stranih ulaganja u Hrvatsku, dok je unazad godinu i pol taj udio povećan na 80 posto. Pojedinačno pritom predvodi Austrija, s udjelom od 21 posto, a slijede Njemačka (17 posto), Francuska (9,5 posto), Italija (7,8 posto) te Mađarska (7,2 posto).
Škudar je ukazao i na sve veću dominaciju uslužnih djelatnosti, na koje se odnosi 75 posto svih stranih ulaganja od 1993. godine, posebice financijskog posredovanja čiji je udio unazad godinu i pol iznosio čak 59 posto. Istodobno udio ulaganja u prerađivačku industriju iznosi 28 posto i pao je sa 35 posto, koliko je iznosio u ukupnim investicijama od 1993. do 2004. godine.
Podaci o vrstama ulaganja pak pokazuju sve veći značaj ulaganja u novoosnovana poduzeća (greenfield), čiji je udio unazad godinu i pol iznosio 58 posto, dok je udio preuzimanja postojećih poduzeća smanjen na 40 posto, sa 69 posto, koliko je iznosio u razdoblju od 1993. do 2004. godine.
Izravna ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvu su pak u prvoj polovici ove godine iznosila 22,9 milijuna dolara, a lani 184,4 milijuna eura. Od ukupnog iznosa 31 posto bilo usmjereno u 'europske zemlje u razvoju', prvenstveno zemlje bivše Jugoslavije, posebice SiCG (35 posto) i BiH (19 posto).
No, u tom je razdoblju značajan dio ulaganja - više od 15 posto, otišao i na 'egzotične' lokacije, primjerice Britanske Djevičanske otoke, Bahame i Maršalove otoke, rekao je Škudar.
Prema UNCTAD-ovom izvješću s podacima iz 2005. godine, koje je predstavio UNCTAD-ov posebni savjetnik Branko Vukmir, u regiji Jugoistočne Europe, u koju je lani uloženo ukupno 40 milijardi USD, Hrvatska se s 1,69 milijardi USD, nalazi na trećem mjestu, iza Rumunjske (6,3 mlrd USD) i Bugarske (2,2 mlrd USD), a ispred Srbije i Crne Gore (1,48 mlrd USD).
Razina ukupnih izravnih inozemnih ulaganja u svijetu lani je povećana u odnosu na 2004. za 29 posto, na 916 milijardi USD, pri čemu su ulaganja u razvijene zemlje porasla za 37 posto, na 542 milijarde USD, a u zemlje u razvoju za 22 posto, na rekordnih 334 milijardi USD.