U komentaru najnovijega broja tjednika "Juridički zločin", u povodu 60 godina izricanja presude zagrebačkom nadbiskupu koju je on bio ocijenio "juridičkim umorstvom nevina čovjeka", glavni urednik Ivan Miklenić navodi da bi revizija toga procesa "otvorila mogućnost i potrebu" revizija i brojnih drugih sličnih montiranih političkih procesa čije žrtve nikada nisu dobile satisfakciju.
Prostor za reviziju, kako podsjeća, otvara i "Deklaracija o osudi političkog procesa i presude kardinalu Alojziju Stepincu" Hrvatskoga sabora iz 1992.
Miklenić smatra kako se propuštanjem časnog raščišćavanja s velikim crnim mrljama iz svoje prošlosti današnje hrvatsko pravosuđe "stavlja u zaštitu onoga što se objektivno ne može braniti".
Po njegovoj ocjeni to potvrđuje "svjesno i namjerno" odbijanje pokretanja istrage o izrazito političkim, upravo komunističkim, ratnim i poratnim zločinima, čak i u onim predmetima koji su dokumentirani i predani u postupak državnom odvjetništvu. Ta činjenica, kako dodaje, nameće jedno od glavnih pitanja - je li hrvatsko pravosuđe doista slobodno.
"Dok se toleriraju juridički zločini, nema nikakvih izgleda da bi se izgradilo društvo u kojem bi vladali pravo i pravda", navodi u zaključku komentara glavni urednik lista.
Postulator kauze prelat Juraj Batelja, pišući u prošlonedjeljnom "Glasu Koncila" o obljetnici sudskoga procesa nadbiskupu Stepincu, ustvrdio je kako se RH u kontekstu ulaska u EU mora suočiti s komunističkim zločinima, među kojima je i sudski proces Stepincu. Podsjećajući na Rezoluciju o potrebi osude totalitarističkih komunističkih režima Skupštine Europskog parlamenta, Batelja navodi kako "imamo pravo očekivati da će nositelji vlasti u RH provesti tu odluku".