Rodio se 1915. u Trvižu u Istri, gdje je proživio mukotrpno razdoblje okupirane Istre i svega života ostao vezan uza svoj zavičaj.
Kao profesor klasične filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu osobito se bavio grčkom književnošću i o tome području napisao zapažen sintetski prikaz. Ustrajno se bavio prevođenjem starogrčke književnosti, najviše Euripidovih tragedija, a od filozofa Aristotelovih i Platonovih djela.
Iako u dubokim godinama života, neprekidno istražuje grčku filologiju i gradi most grčke kulture prema hrvatskoj kulturi na koju su grčki utjecaji znatni i prepoznatljivi. Napisao je Oglede iz helenske književnosti.
Pisanjem udžbenika grčkoga jezika uvelike je pomogao izobrazbi humanističkih stručnjaka. U radu Sironić se odlikovao jasnoćom izlaganja i besprijekornom znanstvenom temeljitošću.
Za člana suradnika HAZU-a u Razred filoloških znanosti izabran je 1977. te ponovno 1983., 1994. i 2004.
Ispraćaj Milivoja Sironića, koji je umro 8. listopada, bit će 12. listopada u 14,10 sati na zagrebačkom groblju Mirogoju.