FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Cijene i regulativa smanjuju interes Slovenaca za nekretnine u Hrvatskoj

LJUBLJANA, 10. listopada 2006. (Hina) - Zbog rastućih cijena i problema u regulaciji tržišta nekretninama u Hrvatskoj zadnjih je godina smanjen interes Slovenaca za kupnju kuća za odmor na Jadranu, navodi u utorak mariborski dnevni list "Večer" koji se poziva na iskustva slovenskih agencija za nekretnine.
LJUBLJANA, 10. listopada 2006. (Hina) - Zbog rastućih cijena i problema u regulaciji tržišta nekretninama u Hrvatskoj zadnjih je godina smanjen interes Slovenaca za kupnju kuća za odmor na Jadranu, navodi u utorak mariborski dnevni list "Večer" koji se poziva na iskustva slovenskih agencija za nekretnine.

"Slovenci najviše traže manje apartmane bliže moru u rasponu cijena od 50 do 100 tisuća eura. Toga je sve manje jer investitori grade veće apartmane i objekte s više stambenih jedinica", rekao je za list Jože Podgoršek, vlasnik agencije ABC Hiška, jedan od sudionika nedavne konferencije o hrvatskom tržištu nekretninama koja je održana u Portorožu.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj još nisu postigle vrh i rast će s približavanjem ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a tek tada će se i hrvatsko tržište nekretninama potpuno 'normalizirati' i za slovenske državljane, navodi mariborski list.

Podgoršek je podsjetio da mnogi Slovenci, koji su u Hrvatskoj kupovali nekretnine nakon što su se Slovenija i Hrvatska osamostalile, a kad su i cijene bile niže, još nemaju reguliran vlasnički status.

Slovenski je parlament nedavno, napominje list, prihvatio zakon o stjecanju vlasničkih prava u Sloveniji za državljane kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, a odnosi se i na hrvatske državljane. No, konferencija u Portorožu pokazala je da interesa među Hrvatima za kupnju nekretnina u Sloveniji nema, a još nije potvrđen obostrani reciprocitet koji bi omogućio da Slovenci, koji su u Hrvatskoj kupovali nekretnine preko osnovanih tvrtki ili preko trećih osoba nakon 1991. godine svoju imovinu mogu upisati u gruntovnicu.

Podgoršek upozorava i na 'pravne zamke' regulative i prakse na hrvatskom tržištu nekretnina i potrebu da se dobro provjere podaci, te na razlike koje postoje među agencijama.

Mnogi kupoprodajni ugovori, tvrdi Podgoršek, nisu bili ovjereni kod bilježnika, pa kupce čeka sređivanje papira i plaćanje poreza na promet nekretninama koji je u Hrvatskoj znatno viši od 2-postotnog koji vrijedi u Sloveniji, a troškovi takvog prijenosa sa provizijom znaju se popeti i do sedam posto, pojasnio je Podgoršek.

Zainteresirani za kupnju nekretnina au Hrvatskoj, po njegovim se riječima, čude i tome što u Hrvatskoj za razliku od Slovenije porez plaća onaj koji je nekretninu kupio, a ne onaj koji ju je prodao, te što još nije prihvaćen zakon o prometu nekretninama koji bi unio više reda na tom području.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙