NEW YORK
Predsjednik Haškog suda (ICTY) Fausto Pocar u ponedjeljak je Općoj skupštini UN-a podnio godišnje izvješće o radu u kojem je ukazao na provedene reforme i rezultate povećane aktivnosti sudskih vijeća, opisujući proteklo razdoblje kao najproduktivnije u 13 godišnjoj praksi suda. Od listopada 2005. ICTY je usvojio niz reformi i mjera za povećanje djelotvornosti raspravnih i žalbenih vijeća, što je u jednom trenutku ove godine omogućilo suđenje 25-orici optuženih u šest usporednih suđenja, kazao je Pocar. Naglasio je kako su tri mega-procesa, s ukupno 21 optuženim (Prlić i ost., Milutinović i ost., Popović i ost.) počela u travnju i srpnju, što će omogućiti da budu dovršena 2008. godine. Zahvaljujući uloženim naporima, do danas su zaključeni predmeti protiv 97 od ukupno 161 optuženog. Od 64 optužena koji čekaju završetak postupka, za 15 je suđenje završeno i sada su u žalbenom postupku, 24-orici suđenja traju, a 15 ih je u predraspravnoj fazi. Četiri optužena čekaju odluku o ustupanju lokalnom pravosuđu a šestorica su još u bijegu, rekao je Pocar. Ponovno je izrazio "duboku zabrinutost" Tribunala zbog šestorice bjegunaca, posebno Radovana Karadžića i Ratka Mladića, uz poznatu sintagmu kako "ICTY bez njih neće zatvoriti vrata". Najavio je daljni nastavak reformi koje će omogućiti da ICTY realizira "izlaznu strategiju" i završi s radom za četiri godine.
OTTAWA
Hrvatski ministar obrane Berislav Rončević, koji na čelu izaslanstva MORH-a boravi u radnom posjetu Kanadi, izjavio je u ponedjeljak kako se nada će se posjet pridonijeti unaprijeđenju vojne suradnje dviju zemalja, kao i kanadskoj podršci kandidaturi Hrvatske za NATO na summitu Saveza u Rigi. "Očekujem snažnu kanadsku podršku Hrvatskoj za summit NATO-a u Rigi", kazao je ministar Rončević u telefonskom razgovoru iz Ottave uoči sutrašnjih službenih razgovora s kanadskim ministrom obrane Gordonom O'Connorom. Istaknuo je kako se radi o prvom posjetu jednog hrvatskog ministra obrane Kanadi, koji označava novu fazu i unaprijeđenje hrvatske obrambene suradnje s tom važnom članicom NATO-a. Na sastanku dvojice ministara bit će riječi i o provedbi obrambenih reformi u Hrvatskoj, o sporazumu o tehničkoj suradnji, o školovanju hrvatskih časnika u Kanadi, sudjelovanju Hrvatske u mirovnoj misiji NATO-a u Afganistanu i drugim pitanjima od zajedničkog interesa.
NEW YORK
Južnokorejski ministar vanjskih poslova Ban Ki-moon u ponedjeljak je odlukom Vijeća sigurnosti UN-a imenovan kandidatom za novog glavnog tajnika Svjetske organizacije, koji bi 31. prosinca ove godine na tom mjestu trebao naslijediti Kofija Annana, prvog čovjeka UN-a u proteklih 10 godina. Ban Ki-moonovo imenovanje do kraja tjedna treba formalno potvrditi 192-člana Opća skupština Ujedinjenih naroda. Tijekom četiri kruga neformalnog izjašnjavanja i na današnjem službenom glasanju, šef korejske diplomacije dobio je široku podršku među 15-članica Vijeća, kao prvi glavni tajnik iz Azije nakon 35 godina i mandata Burmanca U Tanta (1961.-1971.). Ban Ki-moon (62) je diplomat od karijere, koji u MVP-u Republike Koreje radi od 70-ih godina prošlog stoljeća, nakon što je diplomirao na seulskom sveučilištu i magistrirao na američkom Harvardu. Tijekom 36-godišnje karijere postupno se uspinjao u hijerarhiji ministarstva služeći nekoliko puta pri UN-u, a prije preuzimanja ministarske dužnosti u siječnju 2004., bio je glavni pomoćnik predsjednika Opće skupštine UN-a.
PARIZ
Uz Sjevernu Koreju koja je u ponedjeljak izvela nuklearni pokus, sedam je svjetskih nuklearnih sila izvelo 2.059 pokusa od eksplozije prve atomske bombe u pustinji u New Mexicu (SAD) 16. srpnja 1945. Samo Sjedinjene Države, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Kina smatraju se nuklearnim silama prema Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (TNP) jer su pokuse izvele do 1. siječnja 1967. Ustvari, i Indija i Pakistan su izvele pokuse i posjeduju nuklearno oružje. SAD, koji je jedini bacio svoje bombe na neprijateljsku zemlju (Hiroshima i Nagasaki u Japanu, u kolovozu 1945.) predvodnik je "atomskog kluba" s 1.032 pokusa, ispred bivšeg SSSR-a (715).
ZAGREB
Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu u ponedjeljak je u organizaciji Atlantskog vijeća Hrvatske i Ureda za javnu diplomaciju NATO-a iz Bruxellesa održano predavanje "NATO u 21. stoljeću" s namjerom da se studenti ali i šira javnost upozna s tom organizacijom čijem se članstvu nastoji pridružiti i Hrvatska. Izlagači, veleposlanik Mađarske pri NATO-u Zsoltan Martinusz i šef misije Ureda za javnu diplomaciju NATO-a Patrice Dabos, okupljene su upoznali smjernicama razvoja i novom ulogom Sjevernoatlantskog vojnog saveza u promijenjenom globalnom sigurnosnom okružju. Tribinu je ispred organizatora vodio predsjednik Atlantskog vijeća Hrvatske Radovan Vukadinović. Hrvatska je dobrodošla u NATO-u te će se u tom smislu na predstojećem summitu NATO-a u Rigi krajem studenog zemljama kandidatima uputiti poruka "snažnog ohrabrenja", rekao je veleposlanik Martinusz.