Na tradicionalnoj konferenciji koju organiziraju zborovi novinara za zdravstvo te za zaštitu okoliša Hrvatskog novinarskog društva i Općina Grožnjan, saborska zastupnica Demokratskog centra Vesna Škare Ožbolt predstavila je DC-ov prijedlog zakona o maslinama, koji bi se trebao naći u saborskoj proceduri na idućoj sjednici, a predstavnici maslinara su istaknuli da treba povećati i proizvodnju i potrošnju maslinovog ulja u Hrvatskoj, te da mali maslinari žele proizvoditi kvalitetan zaštićeni branda.
"Umjesto postojeće šume pravilnika, koji nedovoljno dotiču sve probleme u maslinarstvu i uljarstvu, novi zakon bi propisivao potrebne uvjete za proizvođače, određivao područja uzgoja maslina, zaštitio autohtone domaće sorte, zaustavio nekontrolirani uvoz ulja iz uvoza, te izjednačio cijene maslinova ulja na području cijele zemlje", istaknula je Vesna Škare Ožbolt.
Potporu zakonu dali su predstavnici Zajednice maslinara i uljara Hrvatske koji su njegovi inicijatori, dok su pojedini maslinari kao i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, napomenuli da je to područje već dovoljno regulirano postojećim zakonom o hrani, te drugim zakonima i brojnim pravilnicima, samo treba pojačati nadzor i provedbu donesenih propisa.
"Današnja proizvodnja maslina svakako bi se morala udvostručiti, tako da umjesto postojećih stotinjak najboljih proizvođača, koji imaju po oko 400 stabala, imamo njih tisuću sa po 4000 stabala, a sadašnju proizvodnju uz pomoć novih tehnologija treba povećati sa deset na dvadeset kilograma maslina po stablu", ističe tajnik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković.
Porazna je činjenica, rekao je, da Hrvati godišnje troše samo 1,5 litru maslinova ulja po stanovniku, za razliku od Grka koji troše 20 litara, ili Španjolaca sa 16 litara potrošnje.
Po njegovu mišljenju, to će se i pogoršati ako se cijena kvalitetnoga maslinova ulja sa 120 kuna po litri ne snizi na najviše deset eura.
Predsjednik Saveza maslinara Splitsko-dalmatinske županije Sinaj Bulimbašić istaknuo je pak da malim maslinarima u Hrvatskoj nije cilj okrupnjivanje, nego proizvodnja i plasman kvalitetnoga zaštićenoga brenda.
Rekao je i da smo u pregovore s Europskom unijom krenuli s vrlo loše startne pozicije, sa samo četiri milijuna registriranih stabala maslina, dok ih ukupno imamo dvanaest milijuna, od toga je polovica rodnih, a ostalo su stabla u šumi koja treba revitalizirati.