LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel rekao je u petak članovima parlamentarnog odbora za vanjsku politiku da se Slovenija nada rješenju graničnog pitanja s Hrvatskom tijekom njenih pregovora s Europskom unijom, ali nije isključio mogućnost da se do rješenja dođe arbitražom. Rupel je, kako prenosi slovenska agencija STA, naglasio da je u pogledu granice s Hrvatskom sklon tome da se rješenje pitanja granice traži u pregovorima, ali da će Slovenija morati odlučiti da li prihvatiti hrvatsku inicijativu za arbitražu ili inzistirati na bilateralnim razgovorima. "Možda će na kraju trebati prihvatiti arbitražu, ali ću se svakako zauzimati za to da do arbitraže dođe prije nego što Hrvatska postane članica Europske unije", rekao je Rupel dodajući da bi u suprotnome to moglo dovesti do poteškoća.
DEN HAAG - Glavna tužiteljica Haškog suda Carla del Ponte kritizirala je pritisak koji se vrši na Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) da završi svoj posao do 2010., izjavivši da rok koji je postavilo Vijeće sigurnosti UN-a neće biti dovoljan. Govoreći u Den Haagu nakon posjeta Beogradu, gdje je ponovno izrazila ljutnju zbog neuspjeha srbijanske vlade da uhiti bivšeg generala bosanskih Srba Ratka Mladića, Del Ponte je kazala da još uvijek ima važnih bjegunaca koji se skrivaju od međunarodne pravde. U tome ju je podržao glavni tužitelj Međunarodnog suda za Ruandu Hassan Jallow. Oba suda su pod "ogromnim pritiskom" Vijeća sigurnosti, rekla je Carla del Ponte predviđajući da će uskoro doći i pod financijski pritisak. Del Ponte je predložila da Međunarodni kazneni sud (ICC) preuzme slučajeve koji ostanu nedovršeni kada istekne rok ICTY-u 2010.
ZAGREB - U zoru 7. listopada 2001. prve američke i britanske bombe pale su na Afganistan u kojem su talibani udomili Osamu bin Ladena i al-Qaidu, koje se smatra odgovornima za napade u kojima je smrtno stradalo 3000 osoba u SAD-u mjesec dana ranije. Pet godina i nekoliko tisuća mrtvih kasnije, 40.000 stranih vojnika nastavlja se boriti protiv talibana, droga nagriza zemlju i nestabilnost ostaje pravilo, usprkos napretku na putu demokracije, javljaju agencije. Prema podacima UN-a, više od šest milijuna djece ide u školu, šest puta više nego 2001. Prihod po stanovniku porastao je sa 180 na 355 dolara godišnje. Unatoč tim uspjesima i milijardama uloženih dolara, Afganistan ostaje u raljama talibana i trgovine drogom koja predstavlja trećinu gospodarske aktivnosti. "Ljudi su se domogli slobode, ali što se tiče ekonomije, politike i sigurnosti, to je užas", ocjenjuje parlamentarac i bivši ministar Ramazan Bashardost.
MOSTAR - Velika većina mladih u Bosni i Hercegovini, njih 77 posto, želi napustiti zemlju zbog nezaposlenosti, pokazuju najnoviji podaci službenih istraživanja, iznio je u petak na konferenciji za novinare predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić. Prema njegovim riječima, u posljednjih 10 godina, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, Bosnu i Hercegovinu već je napustilo 100.000 mladih. "Ovi podaci o mladima morali bi zabrinuti državne strukture u BiH", istaknuo je Lasić. On je također rekao kako u BiH samo tri posto stanovništva ima diplomu visokog obrazovanja i u tom pogledu BiH se među europskim zemljama nalazi čak na 39. mjestu, jer u Europskoj uniji u prosjeku 15 posto stanovništva ima visokoškolsku stručnu spremu.
ISTANBUL - Njemačka kancelarka Angela Merkel u petak je izjavila kako će Njemačka ostati predana obećanjima EU-a prema Turskoj, iako njezina stranka i dalje dvoji oko ulaska te zemlje u Uniju. Dok su bili u oporbi, Merkel i njezini kršćanski demokrati pozivali su da se Turskoj umjesto punopravnog članstva ponudi privilegirano partnerstvo s EU. No, sad je na čelu koalicijske vlade sa socijaldemokratima svojeg prethodnika Gerharda Schroedera, koji zagovaraju članstvo Turske u EU, a vlada podupire pregovore o pristupu. "Kao predsjednica stranke podržavam koncept privilegiranog partnerstva, ali istodobno oduvijek ističem kako naša vlada djeluje sukladno načelu valjanosti sporazuma", rekla je na zajedničkom njemačko-turskom poslovnom skupu u Istanbulu.
ZAGREB - Moskovska policija zatražila je od nekih škola u ruskoj prijestolnici da sastave popis učenika koji nose gruzijsko prezime kako bi na taj način provjerili imaju li roditelji te djece prebivalište u Moskvi, javljaju u petak svjetski mediji. "Ta je inicijativa potekla od ministarstva unutarnjih poslova", izjavio je jedan visoki dužnosnik policije za ruski list Kommersant. Kommersant dalje piše da su novinari nazvali oko 50 moskovskih škola, ali da su samo neke potvrdile da se provodi takva provjera. Ministarstvo unutarnjih poslova službeno je odbacilo navode medija o sastavljanju popisa gruzijske djece u školama. "Ta informacija nije točna. Policija nije uputila nikakve naredbe obrazovnim institucijama", rekao je za RIA Novosti glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova Valerij Gribakin.
ZAGREB - Među 7,5 milijuna birača pozvanih na općinske izbore u nedjelju prvi će put glasati i useljenici iz neeuropskih zemalja, koji su omiljena meta sve popularnije stranke krajnje desnice u kraljevini Belgiji gdje napetosti rastu i između flamanske i valonske zajednice. Nakon duge borbe ljevice, belgijski savezni parlament dodijelio je u veljači 2004., neeuropskim legalnim stanovnicima pravo glasa zahvaljujući glasovima oporbe, a protivila mu se stranka flamanskog liberala i premijera Guya Verhofstadata. Više od 108.000 stranaca iz neeuropskih zemalja koji u Belgiji žive najmanje pet godina moglo se upisati na izborne liste do 31. srpnja. Učinilo je to njih samo 15 posto, odnosno 17.000 i taj je broj premalen da bi mogao utjecati na sastav vlasti u nekoj od 589 općina.