Primjerice, koncesionari za eksploataciju kamena ili šljunka imaju dugoročne koncesije, sukladno Zakonu o rudarstvu, a istovremeno, prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, vremenski rok zakupa je samo pet godina. To članovima Prominsa zadaje velike probleme, jer onemogućuje dugoročno strateško planiranje, rekao je direktor udruženja Gordan Šredl na današnjoj konferenciji za novinare.
K tome, dodaje Šredl, koncesionari, samo za pitanja korištenja zemljišta, moraju obaviti 21 proceduru u 12 institucija.
Zato je Promins potaknuo izradu nacionalne strategije gospodarenja mineralnim sirovinama, koju je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva naručilo od zagrebačkog Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta.
Jedan od Prominsovih prijedloga za tu strategiju je osnivanje agencije za rudarstvo, po uzoru na one-stop-shop, u kojoj bi gospodarstvenik mogao dobiti sve potrebne dozvole, uz utvrđeni rok do kada se te dozvole moraju izdati.
Strategija se, kaže Šredl, mora temeljiti na definiranim hrvatskim potrebama za kamenom, šljunkom, pijeskom, ciglarskom glinom i vapnom. Kad bi te strategije bilo, dodaje, ne bi, kao što je sada slučaj, bili nedefinirani izvori šljunka za autocestu Zagreb - Sisak, niti bi desetine kamenoloma koji su namjenski otvoreni za izgradnju autoceste Zagreb-Split i dalje radili, premda je cesta završena.
Promins traži i osnivanje fonda za sanaciju kamenoloma i šljunčara kako bi se još tijekom eksploatacije moglo prići njihovoj sanaciji.
Udruženje traži i centralizaciju odobravanja koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina u Upravi za rudarstvo i energetiku pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Dosadašnja praksa, kažu u Prominsu, pokazala je da osoblje pri uredima državne uprave na lokalnim razinama nije za to dovoljno osposobljeno.