Svrha održavanja skupa je pridonijeti definiranju i harmonizaciji prava na informaciju i zaštitu tajnosti podataka, budući se u Vladinim tijelima razmatraju izmjene i dopune zakona o pravu na pristup informacijama i Prijedlog zakona o tajnosti podataka. Namjera je stoga uglednih znanstvenika, pravnih stručnjaka i neovisnih intelektualaca iz civilnog društva, te autora prvog Nacrta zakona o pravu na pristup informacijama u Hrvatskoj, pripomoći Vladinim stručnjacima u izradi što kvalitetnijeg zakonskog teksta.
Dekan Pravnog fakulteta Josip Kregar rekao je da je pravo građana na informaciju osnovno pravo koje im omogućava da budu aktivni sudionici politike i slijedom toga ostvare i druga prava koja im pripadaju. Kao primjer naveo je aktualne prilike u Mađarskoj, gdje se, naglasio je, vlasti nisu snašle s činjenicom da građani imaju pravo i žele znati na temelju čega se odlučuje.
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora HHO-a Žarko Puhovski istaknuo da se u medijima sve češće pojavljuju "dimne zavjese", jer mediji izvješćuju o onome što nemamo pravo znati, a o onome što trebamo znati ne znamo ništa. Najbolji način zaštite prava na informaciju je preciziranje što je tajnost informacije i na koje se odnosi, rekao je Puhovski i dodao da je važno da se, koliko je moguće, zakonski preciziraju odnosi i jasno utvrde obveze.
Sloboda prava na informaciju pokazuje razinu demokratičnosti nekog društva, rekao je predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Ladislav Pivčević i ocijenio da će se predviđenim zakonskim rješenjima moći kvalitetno ostvariti pravo građana na informaciju.
Govoreći o ustavnopravnim aspektima prava na informaciju i zaštitu tajnosti podataka profesor ustavnog prava Branko Smerdel podsjetio je da je pravo javnosti da zna sadržano u Ustavu. Došlo je vrijeme da se revidira Zakon o pravu na pristup informacija i da se kvalitetnije regulira zaštita tajnosti podataka. Ocijenio je da je, prema postojećim rješenjima, data prednost sigurnosnom aspektu u odnosu na slobodu pristupa informacijama.